Metodologija od 2015., Metodološka objašnjenja
Europski gradovi suočavaju se s raznim izazovima: od starenja stanovništva, preko migracija i urbane raštrkanosti pa sve do suočavanja s klimatskim promjenama. S druge strane, dinamični europski gradovi privlače ulaganja, ljude i usluge, a time potiču kreativnost i inovativnost. Gradovi se smatraju izvorom i rješenjem gospodarskih, ekoloških i društvenih izazova. Stoga su oni najvažniji čimbenik u ostvarivanju ciljeva projekta Europa 2020., a to je pametan, održiv i uključiv rast.
Statistika o urbanim i ruralnim područjima prati gospodarska, društvena i ekološka pitanja i pruža informacije na temelju kojih se omogućuje provedba raznih analiza. Tako se, npr. određeni podaci koriste za utvrđivanje područja u kojima je najveći rizik od nezaposlenosti, najveći udio stanovništva u dobi od 65 i više godina ili najveća koncentracija zaposlenih u određenoj djelatnosti.
Područja i regije mogu se razvrstati prema stupnju urbanizacije. Ovisno o veličini i gustoći populacije, može se odrediti je li riječ o:
1. ruralnom području ili rijetko naseljenom području
2. gradovima i predgrađima ili srednje naseljenom području
3. gradovima ili gusto naseljenim područjima.
Slijedom navedenog te vodeći računa o kvaliteti objavljenih podataka, pri njihovoj izradi koristili su se različiti administrativni i statistički izvori podataka. Pritom su se u najvećoj mjeri koristili podaci Državnog zavoda za statistiku.
Izvori podataka za izradu subnacionalnih statistika mogu se grupirati u dvije skupine kako slijedi:
1. podaci Državnog zavoda za statistiku
2. podaci preuzeti od državnih i drugih tijela koja imaju javne ovlasti.
Odabrani gradovi bili su Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Osijek, Pula, Zadar i Split. Glavni grad Zagreb ima više od 250 000 stanovnika, dok se raspon za druge gradove kreće od 50 000 do 250 000 stanovnika. Svi gradovi zajedno čine približno 32% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
Pri izradi podataka o subnacionalnim statistikama treba napomenuti da su postojala neka odstupanja od zadanih definicija. Na primjer, općina Okrug dio je funkcionalnoga urbanog područja Splita iako nema granicu na kopnu s ostalim sastavnicama funkcionalnoga urbanog područja. Naime, općina Okrug smještena je na otoku te ima morsku granicu s ostalim sastavnicama funkcionalnoga urbanog područja.
Za ekonomsku aktivnost do 2016. korištena je radna definicija posla te su prikupljeni podaci iz Statističkoga poslovnog registra umjesto iz područja statistike zaposlenosti i plaća te Ankete o radnoj snazi. Od 2017. za ekonomsku aktivnost koriste se metode procjene za mala područja.
Funkcionalna urbana područja oko odabranih gradova izabrana su na sljedeći način: za svaki se grad utvrdilo je li na razini jedinice lokalne samouprave (LAU 2) dnevna migracijska stopa prešla 15% (prema podacima Popisa 2011.) unutar manjih gradova i općina te su kreirana kontinuirana funkcionalna urbana područja (bez rupa i razmaka).
Funkcionalna urbana područja sastavio je Državni zavod za statistiku samo za potrebe subnacionalnih statistika prema kriteriju najbližeg susjedstva. Takvo razgraničenje područja u Republici Hrvatskoj obuhvaća više od 500 manjih gradova i općina te su oni dobra osnova za izgradnju homogenoga funkcionalnoga urbanog područja.
Broj jedinica gradskih četvrti kreće se između 9 i 22. Broj stanovnika za identificirane jedinice varira od 3 992 do 70 009 stanovnika (za jednu gradsku četvrt u Zagrebu). Za tri gradske četvrti bilo je više od 5 000 stanovnika prema Popisu 2001., ali manje od 5 000 stanovnika prema Popisu 2011.
Podaci koji se odnose na varijable ''broj kućanstava spojenih na pitku vodu'' i ''broj kućanstava spojenih na kanalizaciju'' čine podatke o spojenosti na pitku vodu i sustav kanalizacije. U Republici Hrvatskoj nemoguće je procijeniti broj spojenih kućanstava jer više od jednog (u nekim slučajevima stotine stanova) koristi isti priključak na sustav vodovoda. Slična je situacija u većini europskih država. Ako se uspoređuje skup podataka iz 2013. i 2014. sa skupom podataka od 2015. do 2019., treba napomenuti da je promijenjena definicija koja se odnosi na broj stanovnika spojenih na pitku vodu i broj stanovnika spojenih na kanalizacijski sustav.
Metodologija urbanih statistika prema kojoj su pripremljene subnacionalne statistike dostupna je u Metodološkom priručniku urbane statistike, dok su podaci prikupljeni za gradove, funkcionalna urbana područja te gradske četvrti i mjesne odbore dostupni u bazi podataka Subnacionalnih statistika.
Sve podatke objavljene na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku odobrio je Eurostat i nalaze se u kategoriji Cities (Urban Audit) Eurostatovih baza podataka.
Napomena:
Projekt o subnacionalnim statistikama kontinuirano se provodi u suradnji s Eurostatom.
Statistika o urbanim i ruralnim područjima prati gospodarska, društvena i ekološka pitanja i pruža informacije na temelju kojih se omogućuje provedba raznih analiza. Tako se, npr. određeni podaci koriste za utvrđivanje područja u kojima je najveći rizik od nezaposlenosti, najveći udio stanovništva u dobi od 65 i više godina ili najveća koncentracija zaposlenih u određenoj djelatnosti.
Područja i regije mogu se razvrstati prema stupnju urbanizacije. Ovisno o veličini i gustoći populacije, može se odrediti je li riječ o:
1. ruralnom području ili rijetko naseljenom području
2. gradovima i predgrađima ili srednje naseljenom području
3. gradovima ili gusto naseljenim područjima.
Slijedom navedenog te vodeći računa o kvaliteti objavljenih podataka, pri njihovoj izradi koristili su se različiti administrativni i statistički izvori podataka. Pritom su se u najvećoj mjeri koristili podaci Državnog zavoda za statistiku.
Izvori podataka za izradu subnacionalnih statistika mogu se grupirati u dvije skupine kako slijedi:
1. podaci Državnog zavoda za statistiku
2. podaci preuzeti od državnih i drugih tijela koja imaju javne ovlasti.
Odabrani gradovi bili su Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Osijek, Pula, Zadar i Split. Glavni grad Zagreb ima više od 250 000 stanovnika, dok se raspon za druge gradove kreće od 50 000 do 250 000 stanovnika. Svi gradovi zajedno čine približno 32% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
Pri izradi podataka o subnacionalnim statistikama treba napomenuti da su postojala neka odstupanja od zadanih definicija. Na primjer, općina Okrug dio je funkcionalnoga urbanog područja Splita iako nema granicu na kopnu s ostalim sastavnicama funkcionalnoga urbanog područja. Naime, općina Okrug smještena je na otoku te ima morsku granicu s ostalim sastavnicama funkcionalnoga urbanog područja.
Za ekonomsku aktivnost do 2016. korištena je radna definicija posla te su prikupljeni podaci iz Statističkoga poslovnog registra umjesto iz područja statistike zaposlenosti i plaća te Ankete o radnoj snazi. Od 2017. za ekonomsku aktivnost koriste se metode procjene za mala područja.
Funkcionalna urbana područja oko odabranih gradova izabrana su na sljedeći način: za svaki se grad utvrdilo je li na razini jedinice lokalne samouprave (LAU 2) dnevna migracijska stopa prešla 15% (prema podacima Popisa 2011.) unutar manjih gradova i općina te su kreirana kontinuirana funkcionalna urbana područja (bez rupa i razmaka).
Funkcionalna urbana područja sastavio je Državni zavod za statistiku samo za potrebe subnacionalnih statistika prema kriteriju najbližeg susjedstva. Takvo razgraničenje područja u Republici Hrvatskoj obuhvaća više od 500 manjih gradova i općina te su oni dobra osnova za izgradnju homogenoga funkcionalnoga urbanog područja.
Broj jedinica gradskih četvrti kreće se između 9 i 22. Broj stanovnika za identificirane jedinice varira od 3 992 do 70 009 stanovnika (za jednu gradsku četvrt u Zagrebu). Za tri gradske četvrti bilo je više od 5 000 stanovnika prema Popisu 2001., ali manje od 5 000 stanovnika prema Popisu 2011.
Podaci koji se odnose na varijable ''broj kućanstava spojenih na pitku vodu'' i ''broj kućanstava spojenih na kanalizaciju'' čine podatke o spojenosti na pitku vodu i sustav kanalizacije. U Republici Hrvatskoj nemoguće je procijeniti broj spojenih kućanstava jer više od jednog (u nekim slučajevima stotine stanova) koristi isti priključak na sustav vodovoda. Slična je situacija u većini europskih država. Ako se uspoređuje skup podataka iz 2013. i 2014. sa skupom podataka od 2015. do 2019., treba napomenuti da je promijenjena definicija koja se odnosi na broj stanovnika spojenih na pitku vodu i broj stanovnika spojenih na kanalizacijski sustav.
Metodologija urbanih statistika prema kojoj su pripremljene subnacionalne statistike dostupna je u Metodološkom priručniku urbane statistike, dok su podaci prikupljeni za gradove, funkcionalna urbana područja te gradske četvrti i mjesne odbore dostupni u bazi podataka Subnacionalnih statistika.
Sve podatke objavljene na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku odobrio je Eurostat i nalaze se u kategoriji Cities (Urban Audit) Eurostatovih baza podataka.
Napomena:
Projekt o subnacionalnim statistikama kontinuirano se provodi u suradnji s Eurostatom.