Metodologija 2013. – 2014., Metodološka objašnjenja
Europski gradovi suočavaju se s raznim izazovima: od starenja stanovništva, preko migracija i urbane raštrkanosti pa do suprotstavljanja klimatskim promjenama. S druge strane, europski dinamični gradovi privlače ulaganja, ljude i usluge, a time potiču kreativnost i inovativnost. Gradovi se doživljavaju kao izvor i rješenje gospodarskih, ekoloških i društvenih izazova. Stoga su gradovi najvažniji čimbenik u ostvarivanju ciljeva projekta Europa 2020., a to je pametan, održiv i uključiv rast.
Statistika o urbanim i ruralnim područjima prati gospodarska, društvena i ekološka pitanja i pruža informacije za niz različitih analiza, npr. za proučavanje u kojim je područjima najveći rizik od nezaposlenosti, najveći udio stanovništva u dobi od 65 i više godina ili je najveća koncentracija zaposlenih u određenoj djelatnosti.
Područja i regije mogu se razvrstati prema stupnju urbanizacije. Ovisno o veličini populacije i gustoći, može se odrediti je li riječ o:
1. ruralnom području ili rijetko naseljenom području
2. gradovima i predgrađima ili srednje gusto naseljenim područjima
3. gradovima ili gusto naseljenim područjima.
Korišteni su podaci iz različitih administrativnih i statističkih izvora. U većini slučajeva bilo je potrebno odlučiti koji bi izvor podataka bio najprihvatljiviji za subnacionalne statistike. Većinom su se koristili podaci Državnog zavoda za statistiku.
Koristili su se sljedeći izvori podataka:
• podaci prikupljeni od Državnog zavoda za statistiku
• podaci prikupljeni po gradovima
• podaci prikupljeni od drugih (državne i privatne organizacije).
Odabrani gradovi bili su Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Osijek i Split. Glavni grad Zagreb ima više od 250 000 stanovnika, dok se raspon za druge gradove kreće od 50 000 do 250 000 stanovnika. Svi gradovi zajedno čine približno 25% ukupnoga domaćeg stanovništva.
Da bi se došlo do stanja podataka za 2013. i 2014., bilo je potrebno raditi procjene iz Popisa. Treba napomenuti da se teritorijalni sustav Republike Hrvatske (županije, gradovi i općine te prostorne jedinice unutar gradova) nije mijenjao od Popisa 2001. Stoga se procjena provela na sljedeći način:
Podaci za Popis 2001. i Popis 2011. uspoređivali su se za sve jedinice teritorijalnog sustava radi utvrđivanja linearnog trenda i čimbenika mjesečnog povećanja i smanjenja. Podaci sa stanjem 1. siječnja 2013. i 1. siječnja 2014. dobiveni su ekstrapolacijom podataka Popisa 2011. tako da su se podaci Popisa 2011. množili s faktorom mjesečnog povećanja ili smanjenja tijekom 21 mjeseca (da bi se dobilo stanje 1. siječnja 2013.) ili 33 mjeseca (da bi se dobilo stanje 1. siječnja 2014.). Pri izračunu se koristila struktura, zapravo distribucija podataka o spolu, dobi i ostalim rasponima koja je postojala u Popisu 2011. jer se smatra da se u jednoj ili dvije godine ništa nije znatno promijenilo.
Korištene su i različite dodatne metode procjene. Na primjer, ako se produlji biciklistička staza u nekom gradu, smatra se da je veći i postotak putovanja na posao biciklom. Neki podaci procijenjeni su prema informacijama iz agencija za prodaju nekretnina (kao prosječna cijena stana, prosječna cijena kuće i prosječna godišnja stanarina po 1 m2).
Postojala su neka odstupanja od zadanih definicija. Na primjer, uključena je općina Okrug u većoj gradskoj zoni Splita iako nema granicu na kopnu s ostalim sastavnicama veće gradske zone. Budući da je općina Okrug smještena na otoku, ima morsku granicu s ostalim sastavnicama veće gradske zone.
Za ekonomsku aktivnost korištena je radna definicija posla te su prikupljeni podaci iz Statističkoga poslovnog registra umjesto iz statistika zaposlenosti i plaća te Ankete o radnoj snazi.
Veće gradske zone oko odabranih gradova izabrane su na sljedeći način: za svaki se grad utvrdilo prelazi li na razini LAU 2 dnevna migracijska stopa
15% (prema podacima Popisa 2011.) unutar gradova i općina te su kreirane kontinuirane veće gradske zone (bez rupa i razmaka). Jedina iznimka bila je veća gradska zona Splita u koju je uključena općina Okrug iako nema kopnenu poveznicu s drugim sastavnicama šire urbane zone. Budući da je općina Okrug smještena na otoku, ima morsku granicu s ostalim sastavnicama veće gradske zone.
Veće gradske zone (LUZ) sastavio je Državni zavod za statistiku samo za potrebe subnacionalnih statistika prema kriteriju najbližeg susjedstva. Ovo razgraničenje područja dobro je za ovakve potrebe jer u Republici Hrvatskoj ima više od petsto malih gradova i općina te su oni vrlo dobri elementi za izgradnju homogene veće gradske zone.
Broj jedinica gradskih četvrti kreće se između 9 i 22. Broj stanovnika za identificirane jedinice varira od 3 992 do 70 009 stanovnika (za jednu gradsku četvrt u Zagrebu). Za tri gradske četvrti bilo je više od 5 000 stanovnika prema Popisu 2001., ali manje od 5 000 stanovnika prema Popisu 2011.
Podaci za Republiku Hrvatsku za varijable ''broj kućanstava spojenih na pitku vodu'' i ''broj kućanstava spojenih na kanalizaciju'' zapravo su podaci o spojenosti na pitku vodu i sustav kanalizacije. U Republici Hrvatskoj nemoguće je procijeniti broj spojenih kućanstava jer više od jednog (u nekim slučajevima stotine stanova) koristi isti priključak na sustav vodovoda. Vjerojatno je situacija slična i u većini europskih država, tako da je metodologija urbanih statistika promijenjena te se definicije sada odnose na broj stanovnika spojenih na pitku vodu i broj stanovnika spojenih na kanalizacijski sustav.
Napomena:
Projekt o subnacionalnim statistikama proveden je u suradnji s Eurostatom.
Sve podatke objavljene na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku odobrio je Eurostat i nalaze se na poveznici
http://ec.europa.eu/eurostat/web/cities/data/database?p_p_id=NavTreeportletprod_WAR_NavTreeportletprod_INSTANCE_KhPDfq283AOB&p_p_lifecycle=0&p_p_state=normal&p_p_mode=view&p_p_col_id=column-2&p_p_col_count=1.
Statistika o urbanim i ruralnim područjima prati gospodarska, društvena i ekološka pitanja i pruža informacije za niz različitih analiza, npr. za proučavanje u kojim je područjima najveći rizik od nezaposlenosti, najveći udio stanovništva u dobi od 65 i više godina ili je najveća koncentracija zaposlenih u određenoj djelatnosti.
Područja i regije mogu se razvrstati prema stupnju urbanizacije. Ovisno o veličini populacije i gustoći, može se odrediti je li riječ o:
1. ruralnom području ili rijetko naseljenom području
2. gradovima i predgrađima ili srednje gusto naseljenim područjima
3. gradovima ili gusto naseljenim područjima.
Korišteni su podaci iz različitih administrativnih i statističkih izvora. U većini slučajeva bilo je potrebno odlučiti koji bi izvor podataka bio najprihvatljiviji za subnacionalne statistike. Većinom su se koristili podaci Državnog zavoda za statistiku.
Koristili su se sljedeći izvori podataka:
• podaci prikupljeni od Državnog zavoda za statistiku
• podaci prikupljeni po gradovima
• podaci prikupljeni od drugih (državne i privatne organizacije).
Odabrani gradovi bili su Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod, Osijek i Split. Glavni grad Zagreb ima više od 250 000 stanovnika, dok se raspon za druge gradove kreće od 50 000 do 250 000 stanovnika. Svi gradovi zajedno čine približno 25% ukupnoga domaćeg stanovništva.
Da bi se došlo do stanja podataka za 2013. i 2014., bilo je potrebno raditi procjene iz Popisa. Treba napomenuti da se teritorijalni sustav Republike Hrvatske (županije, gradovi i općine te prostorne jedinice unutar gradova) nije mijenjao od Popisa 2001. Stoga se procjena provela na sljedeći način:
Podaci za Popis 2001. i Popis 2011. uspoređivali su se za sve jedinice teritorijalnog sustava radi utvrđivanja linearnog trenda i čimbenika mjesečnog povećanja i smanjenja. Podaci sa stanjem 1. siječnja 2013. i 1. siječnja 2014. dobiveni su ekstrapolacijom podataka Popisa 2011. tako da su se podaci Popisa 2011. množili s faktorom mjesečnog povećanja ili smanjenja tijekom 21 mjeseca (da bi se dobilo stanje 1. siječnja 2013.) ili 33 mjeseca (da bi se dobilo stanje 1. siječnja 2014.). Pri izračunu se koristila struktura, zapravo distribucija podataka o spolu, dobi i ostalim rasponima koja je postojala u Popisu 2011. jer se smatra da se u jednoj ili dvije godine ništa nije znatno promijenilo.
Korištene su i različite dodatne metode procjene. Na primjer, ako se produlji biciklistička staza u nekom gradu, smatra se da je veći i postotak putovanja na posao biciklom. Neki podaci procijenjeni su prema informacijama iz agencija za prodaju nekretnina (kao prosječna cijena stana, prosječna cijena kuće i prosječna godišnja stanarina po 1 m2).
Postojala su neka odstupanja od zadanih definicija. Na primjer, uključena je općina Okrug u većoj gradskoj zoni Splita iako nema granicu na kopnu s ostalim sastavnicama veće gradske zone. Budući da je općina Okrug smještena na otoku, ima morsku granicu s ostalim sastavnicama veće gradske zone.
Za ekonomsku aktivnost korištena je radna definicija posla te su prikupljeni podaci iz Statističkoga poslovnog registra umjesto iz statistika zaposlenosti i plaća te Ankete o radnoj snazi.
Veće gradske zone oko odabranih gradova izabrane su na sljedeći način: za svaki se grad utvrdilo prelazi li na razini LAU 2 dnevna migracijska stopa
15% (prema podacima Popisa 2011.) unutar gradova i općina te su kreirane kontinuirane veće gradske zone (bez rupa i razmaka). Jedina iznimka bila je veća gradska zona Splita u koju je uključena općina Okrug iako nema kopnenu poveznicu s drugim sastavnicama šire urbane zone. Budući da je općina Okrug smještena na otoku, ima morsku granicu s ostalim sastavnicama veće gradske zone.
Veće gradske zone (LUZ) sastavio je Državni zavod za statistiku samo za potrebe subnacionalnih statistika prema kriteriju najbližeg susjedstva. Ovo razgraničenje područja dobro je za ovakve potrebe jer u Republici Hrvatskoj ima više od petsto malih gradova i općina te su oni vrlo dobri elementi za izgradnju homogene veće gradske zone.
Broj jedinica gradskih četvrti kreće se između 9 i 22. Broj stanovnika za identificirane jedinice varira od 3 992 do 70 009 stanovnika (za jednu gradsku četvrt u Zagrebu). Za tri gradske četvrti bilo je više od 5 000 stanovnika prema Popisu 2001., ali manje od 5 000 stanovnika prema Popisu 2011.
Podaci za Republiku Hrvatsku za varijable ''broj kućanstava spojenih na pitku vodu'' i ''broj kućanstava spojenih na kanalizaciju'' zapravo su podaci o spojenosti na pitku vodu i sustav kanalizacije. U Republici Hrvatskoj nemoguće je procijeniti broj spojenih kućanstava jer više od jednog (u nekim slučajevima stotine stanova) koristi isti priključak na sustav vodovoda. Vjerojatno je situacija slična i u većini europskih država, tako da je metodologija urbanih statistika promijenjena te se definicije sada odnose na broj stanovnika spojenih na pitku vodu i broj stanovnika spojenih na kanalizacijski sustav.
Napomena:
Projekt o subnacionalnim statistikama proveden je u suradnji s Eurostatom.
Sve podatke objavljene na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku odobrio je Eurostat i nalaze se na poveznici
http://ec.europa.eu/eurostat/web/cities/data/database?p_p_id=NavTreeportletprod_WAR_NavTreeportletprod_INSTANCE_KhPDfq283AOB&p_p_lifecycle=0&p_p_state=normal&p_p_mode=view&p_p_col_id=column-2&p_p_col_count=1.