Međunarodni praznik rada
Iako je ovo već 133. godina zaredom u kojoj se u svijetu obilježava Međunarodni praznik rada, teme iz područja tržišta rada, prava radnika i njihove međusobne (ne)ravnopravnosti danas su jednako aktualne. Okolnosti su, naravno, promijenjene, fluktuacija radne snage brža je nego ikad, ali želja pojedinca za dostojnim radnim uvjetima i pravednom satnicom isplaćenom za taj rad univerzalni je postulat neovisno o vremenu u kojem jesmo.
Kontinuirani porast broja zaposlenih
Ako promatramo broj zaposlenih prema administrativnim izvorima tijekom posljednjih šest godina, odnosno od 2016. kada se prešlo na prikupljanje podataka iz JOPPD obrasca[1], njihov broj u kontinuiranom je porastu. U Republici Hrvatskoj u 2021. bilo je 1,36 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, što je za 2,0% više u odnosu na prethodnu godinu. U promatranom šestogodišnjem razdoblju najveći skok u broju zaposlenih dogodio se 2018., kada je zabilježen porast od čak 3,2% u odnosu na 2017. S druge strane, stopa nezaposlenosti, koja predstavlja udio nezaposlenih u ukupnome aktivnom stanovništvu, smanjuje se iz godine u godinu te se u odnosu na 2016., kada je iznosila 14,4%, smanjila na 8,0% u 2021.Najveći broj žena zaposlen u Trgovini na veliko i malo
Ako promatramo zaposlene prema spolu, situacija se u navedenom razdoblju nije previše mijenjala. Broj zaposlenih žena uvijek je nešto manji i njihov se udio u ukupnom broju zaposlenih od 2016., bez velikih oscilacija, kretao oko 47%. Prošle godine najveći broj žena bio je zaposlen u Trgovini na veliko i na malo, njih nešto više od 115 tisuća, a najveći porast zaposlenih žena u odnosu na 2020., i to za 9,2%, zabilježen je u području Ostalih uslužnih djelatnosti. S druge strane, u 2021. najviše muškaraca bilo je zaposleno u Prerađivačkoj industriji, njih gotovo 149 tisuća, što čini nešto više od petine ukupnog broja zaposlenih muškaraca, dok je njihov broj u odnosu na 2020. najviše porastao u području Informacija i komunikacija, za 6,9%.U Zadarskoj županiji najveći skok u broju zaposlenih
Za razliku od 2020. (stanje na dan 31. ožujka) u kojoj je Zadarska županija bila jedna od njih pet koje su ostvarile pad broja zaposlenih, godinu dana kasnije upravo je ona ostvarila najveći porast, i to za 5,4%, a slijedi je još čak 18 županija, dok pad bilježe svega dvije županije ‒ Dubrovačko-neretvanska (2,2%) i Požeško- slavonska (2,5%).Najveća prosječna neto plaća u djelatnosti Zračnog prijevoza
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za zaposlene koji su radili svih 12 mjeseci u 2020. iznosila je 6 590 kuna, a ako promatramo po spolu, muškarci su s prosječnom neto plaćom od 6 914 kuna te godine u prosjeku bili plaćeni 700 kuna više nego žene. Najviša prosječna mjesečna neto plaća te je godine isplaćena u djelatnosti Zračnog prijevoza i iznosila je 12 287 kuna, a ujedno je to djelatnost u kojoj su muškarci, ako promatramo prosječne neto plaće po spolu, najviše zaradili. Za žene pak najviša prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 10 414 kuna i isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka.[1] Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja