Prvi Statistički ljetopis – važna kockica u kući podataka koju gradimo već 150 godina

Početak publicističke djelatnosti Zemaljskoga statističkog ureda u Hrvatskoj

Godina je 1876. Prošlo je godinu dana od uspostave Zemaljskoga statističkog ureda u Hrvatskoj. Milovan Zoričić, prvi ravnatelj, objavljuje prvi Statistički ljetopis za godinu 1874. U tako kratkom razdoblju i s obzirom na tehnološka ograničenja tog doba te činjenicu da se sve radilo ručno, prikupiti podatke i objaviti ih u godinu dana bio je izniman pothvat. Riječ je ujedno i o prvoj publikaciji^[1] Zemaljskoga statističkog ureda u Hrvatskoj koja sadržava podatke o Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji te o Vojnoj krajini za 1874., tiskanoj na hrvatskome i njemačkom jeziku, kao i većina tiskanih izdanja toga doba.

Iako je većina podataka prikupljena iz, kako bismo danas rekli, administrativnih izvora, ne smijemo umanjiti Zoričićev entuzijazam jer je ''najprije izradio radnu osnovu, po kojoj su se od godine 1875. imali redovno sabirati podaci po upravnim oblastima, sudovima, zavodima i društvima u zemlji''^[2]. U uvodu Ljetopisa osvrnuo se na povijest prikupljanja podataka na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije te Vojne krajine i izrazio zadovoljstvo uspostavom statističkog ureda koji je samostalno pratio promjene koje su se događale u stanovništvu, gospodarstvu, obrazovanju, komunikacijama i ostalim aspektima društva u spomenutim teritorijalnim područjima.

U drugom dijelu uvoda, gdje daje kratki pregled sadržaja Ljetopisa, vrlo detaljno objašnjava metodologiju prikupljanja podataka. Pa tako u dijelu o površini, žiteljstvu i prebivalištu možemo pročitati o potrebi da se podaci urede tako da budu usporedivi s podacima prikupljenima u prošlosti: ''Nakan priobćiti za krajinu i neke podatke za godine 1870., 1871. i 1872. statistički je ured, da se mogu ravnjivati s onimi od g. 1873. i 1874., i za ove godine sastavio gradju po okružjih (…)'' 

Naravno da su se granice političko-teritorijalnih jedinica kao što su gradovi, županije, okružja i kotari s vremenom mijenjale, a kako bi suvremeni podaci bili usporedivi s onima iz prethodnih godina, podaci su se sastavili prema istim političko-teritorijalnim granicama kao u prošlosti.

Ljetopis je bio podijeljen na 21 cjelinu i obuhvaćao je raznovrsne podatke, od onih o površini, broju stanovnika i prirodnom kretanju stanovništva, preko podataka o kreditima, hipotekama i bankama pa sve do podataka o učilištima, parobrodarstvu i brzojavstvu. Zanimljivo je vidjeti da su podaci koji su bili važni za čovjeka i društvo 19. stoljeća isti oni koji su nam važni i danas te da se područja mnogo ne razlikuju, osim možda u nazivu.

Vrlo zanimljivi i iznimno korisni podaci uvijek su bili oni koji se tiču stanovništva, kako tada, tako i danas. U Statističkom ljetopisu za godinu 1874. možemo saznati da je, primjerice, u lipnju 1874. rođeno 2 514 djevojčica i 2 613 dječaka, ali i da su istog mjeseca bila sklopljena 833 braka. Zanimljiv je i podatak o 8 732 učenika koji su u 1875. u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji pohađali pučke glavne učione, pri čemu je djevojčica (3 600) bilo gotovo upola manje nego dječaka (5 132). Danas, 150 godina kasnije, situacija je drugačija. Naime, prema podacima za školsku godinu 2022./2023., djevojčice i dječaci u gotovo podjednakom broju pohađaju osnovnu školu (148 250 djevojčica i 156 692 dječaka).

Sve u svemu, možemo zaključiti da je zabilježeno mnogo zanimljivih i vrijednih podataka bez kojih statistika kakvu poznajemo ne bi postojala. Zato nam je prvi Statistički ljetopis Zemaljskoga statističkog ureda vrlo važna kockica u kući podataka koju gradimo već 150 godina.

Pisane vijesti