Tko je bio Milovan Zoričić?

Nastavljamo obilježavanje 150 godina hrvatske statistike

Već smo pisali o osnivanju prvog statističkog ureda na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a vrijeme je da malo bolje predstavimo prvog ravnatelja Milovana Zoričića^[1].

Rođenog u uglednoj odvjetničkoj obitelji 1850., uvijek su ga kao pravnika zanimale i gospodarske znanosti, kojima pripada i statistika. Budući da je bio izuzetno radoznao i držao važnim prikupljanje i praćenje statističkih podataka, njegov prvi korak u novoj ulozi bio je odlazak u Beč i Budimpeštu kako bi proučio rad tamošnjih statističkih ureda.

Sve što je tamo vidio i naučio nastojao je uklopiti u svoj rad na terenu, koji je potrajao čak punih 40 godina te tako ostavio značajan trag u hrvatskoj statistici. Tijekom studiranja bavio se i publicistikom, što je itekako vidljivo budući da je njegov rad u statističkom uredu obilježila vrijedna publicistička djelatnost. Puno je pisao i objavljivao, imajući na umu da su podaci koje je prikupljao i obrađivao vrijedna građa koja mora biti javno dostupna. Zahvaljujući zakonskoj obvezi, ali i njegovom angažmanu, danas, između ostalog, možemo čitati o zvanjima i zanimanjima žitelja Hrvatske i Slavonije te bivše Vojne krajine, i to u publikaciji "Popis žiteljstva i stoke od 31. decembra 1880". Tako tamo možemo pročitati da se 44,97% "prisutnog građanstva" bavilo poljodjelstvom i šumarstvom, dok se vrlo mali dio ljudi, između 1% i 3%, bavio ostalim zanimanjima kao što su rudarstvo, obrt ili trgovina.

Imao je velike ambicije, ali sredstva koja je Kraljevski zemaljski statistički ured dobivao bila su relativno mala. Međutim, njegova upornost, ustrajnost i upravo ta ambicija, uz podršku kolege i pravnika Frana Vrbanića, rezultirali su bogatim skupom vrijednih statističkih podataka koji nam i danas mnogo znače. Pravi primjer toga jest izrada prvog Statističkog ljetopisa za godinu 1874. izdanog 1876., samo godinu dana od uspostave statističkog ureda.

Na mjestu pristava bio je 10 godina, sve do 16. veljače 1885., kada je donesen novi zakon o preustroju ureda. Time je Zoričić postao predstojnik, a deset godina kasnije, 1895., imenovan je za ravnatelja. Bio je član Međunarodnog statističkog instituta, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, ali i Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno Sbora liečnikâ kraljevina Hrvatske i Slavonije[2]. Umro je 30. listopada 1912.

Stranica