Što bi svijet bio bez žena?

Od piva preko perilice posuđa pa sve do Wi-Fi-a: izumi koji su promijenili svakodnevicu

Često čujemo onu: što je muškarac bez brkova. U ožujku pak okrećemo ploču i pitamo: što je svijet bez žena? Majki, sestara, prijateljica… kraljica, menadžerica i znanstvenica… a tek učiteljica, medicinskih sestara ili spremačica? Ne želimo ni zamišljati, ali ono što znamo jest da su sve jednako važne te da sve daju svoj doprinos tomu da zajednice - kućanstva, radni kolektivi i obitelji - funkcioniraju a da se nitko uopće ne zapita kako.

Upravo to pitanje kako postavile su mnoge žene u povijesti i zaslužile da njihovo ime bude zapisano zlatnim slovima u mnoge knjige. Iako svi znamo za otkrića Marie Curie, priče proizašle iz pera Agathe Christie i Jane Austen ili za doprinos umjetnosti i kulturi Fride Kahlo i Coco Chanel, u povodu Međunarodnog dana žena dajemo prostora jednako jakima, no u javnosti nešto manje poznatim ženama čiji su izumi ili pothvati itekako promijenili svijet.

Maria Gaetana Agnesi - matematičarka

Kako ovaj pregled započeti nego jednom genijalnom matematičarkom? Maria Gaetana Agnesi živjela je u Italiji u 18. stoljeću, a iako je odmalena bila iznimna, senzaciju u akademskom svijetu izazvala je 1748., kad je objavila knjigu Istituzioni analitiche. Možda naslov ne govori mnogo, ali bila je to prva knjiga o matematici koju je napisala žena.

Zasigurno je pod ruke došla tisućama studentica matematike u stoljećima koja su slijedila pa spomenimo da su prema posljednjim raspoloživim podacima za akademsku godinu 2024./2025. na sveučilišni studij matematike bile upisane 1 342 studentice, a 2024. matematiku je završilo 315 žena. Možda će dio njih karijeru nastaviti na fakultetu pa istaknimo da je M. Agnesi ujedno prva žena kojoj je ponuđeno mjesto predavačice matematike na sveučilištu. Oko 250 godina potom, točnije u akademskoj godini 2024./2025., od ukupnog broja zaposlenih nastavnika i suradnika u nastavi na visokim učilištima bile su 10 294 žene, tj. njih 52,5%.
 
Josephine Cochrane - izumiteljica perilice posuđa

Ručnom pranju posuđa na kraj je još daleke 1887. odlučila stati Josephine Cochrane. Ta bogata Amerikanka voljela je priređivati zabave, no nije voljela ono što je slijedilo nakon što su gosti otišli. Stoga je patentirala prvu komercijalnu perilicu posuđa kako bi olakšala pranje svojega skupocjenog porculana.
I više od sto godina nakon tog izuma mnoga hrvatska kućanstva i dalje su o perilici mogla samo sanjati. Naime, prema podacima Ankete o potrošnji kućanstava 1998. samo je 7,7% kućanstava posjedovalo perilicu posuđa, dok je u 2022. taj udio porastao na 62,8% kućanstava.

Dok čekamo najnovije podatke (provođenje Ankete o potrošnji kućanstava traje cijele 2026.), istaknimo da smo u prvih 11 mjeseci 2025., prema privremenim podacima, uvezli 169 255 perilica posuđa, a izvezli ih 34 880.

Florence Parpart - izumiteljica električnog hladnjaka

Još jedan itekako raširen izum nastao je iz prepoznavanja potreba kućanstava. Florence Parpart konstruirala je 1914. moderni električni hladnjak koji je hranu hladio primjenjujući električni sustav za cirkulaciju vode. Time je itekako olakšano čuvanje hrane, a kuhinje su postale nezamislive bez tog aparata, koji je 2022. u Hrvatskoj imalo 99,9% kućanstava.
 
 
Nancy Johnson - izumiteljica stroja za pripremu sladoleda

Iako tada nije još imala električni hladnjak, Nancy Johnson uživala je u okusu sladoleda. Kako bi olakšala njegovu pripremu, još je sredinom 19. stoljeća stvorila stroj za sladolede. Milijuni ljubitelja te osvježavajuće slastice zasigurno su joj i dan-danas zahvalni pa spomenimo da je u Hrvatskoj, prema privremenim podacima za 2024., proizvodnja sladoleda iznosila 313 615 hektolitara. Dovoljno za degustaciju omiljenog okusa!
 
Margaret Knight - izumiteljica papirnate vrećice

Iz prethodna tri predstavljena izuma daje se zaključiti da su iskustvo i znatiželjni um žene dovodili do doista korisnih otkrića. Tako je bilo i s izumom papirnate vrećice. Naime, radeći u tvornici papirnatih proizvoda, Amerikanka Margaret Knight zamijetila je da proizvodnja nije učinkovita pa je 1871. odlučila automatizirati proces proizvodnje papirnatih vrećica. Patent je kao svoj pokušao prikazati njen kolega, no Margaret ga je tužila i postala prva žena koja je dobila tužbu za povredu patenta. Poslije je prijavila još 27 patenata, a recimo da je u 2024. u Hrvatskoj ukupno prijavljeno 68 patenata.

Danas je nezamisliv svakodnevni život bez papirnatih vrećica pa spomenimo da smo ih prema privremenim podacima u 2024. proizveli 43,1 tisuću tona, što je znatno više nego 2016, kad smo ih proizveli 19,4 tisuće tona.

Mary Phelps Jacob - izumiteljica grudnjaka

Tko bolje razumije potrebe žena nego sama žena? Time se vodila Mary Phelps Jacob kad je početkom 20. stoljeća izumila moderni grudnjak i time stala na kraj nošenju poprilično neugodnih korzeta. Njezin izum i danas je simbol ženstvenosti, a u 2024. prema privremenim podacima proizveli smo ih 426 415. Iste godine uvoz grudnjaka iznosio je 19,7 milijuna.

Amelia Earhart - prva preletjela Atlantik

Ako za nekoga vrijedi izjava da ne poznaje granice, onda je to Amelia Earhart. Vjerojatno najpoznatija pilotkinja u povijesti sjajno je plovila „muškim” svijetom, zbog čega je postala feministička ikona. Prva je žena koja je samostalno preletjela Atlantik, a time zasigurno motivirala tisuće djevojčica, tinejdžerica i žena da slijede svoje snove.

 
Hedy Lamarr - bežični prijenos podataka

Kad god se spomene ime Hedy Lamarr, većina se najprije sjeti njezinih glumačkih ostvarenja i ljepote. No možda je manje poznato da je ta holivudska diva, osim u sedmoj umjetnosti, velik trag ostavila i u znanosti. Naime, u Drugome svjetskom ratu Hedy je izumila sustav za kodiranje poruka s pomoću mijenjanja frekvencija. Današnja tehnologija poput Bluetootha i Wi-Fi uređaja primjenjuje sličan princip rada pa se stoga može zaključiti da bez Hedy ne bismo imali bežični prijenos podataka. Iako je četrdesetih godina prošlog stoljeća Hedy bila jedna od rijetkih žena u tzv. muškom svijetu, u današnje vrijeme, točnije prema privremenim podacima za 2024., u Hrvatskoj je udio žena u ukupnom broju zaposlenih u Istraživanju i razvoju iznosio 47,5%. Iste godine imali smo 8 355 istraživačica, što je činilo 49,1% od ukupnog broja istraživača.

Mezopotamijske žene - pivo

Za posljednji ženski izum koji predstavljamo otići ćemo daleko u povijest. Prema mnogim izvorima prvo pivo još su u doba drevne Mezopotamije pripremile žene! Navodno su ga i prodavale i konzumirale, a napitak se smatrao darom boginja, a ne bogova.

Danas se pivo proizvodi diljem svijeta, slobodno se može reći da postoji cijela znanost i kultura ispijanja, a vjerojatno je svima najomiljenija konzumacija u opuštenoj atmosferi u društvu prijatelja. Prije podataka o domaćoj proizvodnji spomenimo da smo prema privremenim podacima u prvih 11 mjeseci 2025. uvezli 92,0 milijuna litara piva, najviše iz Austrije, a izvezli 88,9 milijuna litara, najviše u Bosnu i Hercegovinu.

 
Ovaj statistički pregled ženskih izuma i uspjeha ne možemo završiti bez demografske statistike. Prema procjeni stanovništva sredinom 2024. udio žena u Hrvatskoj bio je 51,3%, a očekivano trajanje života žena pri rođenju u 2024. iznosilo je 81,9 godina. Mnogo je to više nego prije šezdesetak godina, točnije 1961., kad se očekivalo da će žena doživjeti 69,0 godina.
S godinama se povećavala i prosječna starost žena.

 
I na kraju, imate li odgovor na pitanje što bi svijet bio bez žena? Razmislite i odgovorite sami, sjetite se žena iz svojeg života, nazovite ih i recite im zašto ne možete svoj svijet zamisliti bez njih.
Sretan Međunarodni dan žena!
 

Pisane vijesti