Kako smo se brojili posljednjih 150 godina

Popisi stanovništva u Hrvatskoj

Koje je naše najpoznatije istraživanje o kojem se raspravlja na subotnjim kavama, ali i u znanstvenoj zajednici, istraživanje koje zanima i staro i mlado i koje se uspješno provodi već više od 150 godina? Naravno, riječ je o popisu stanovništva, a evo kako je sve počelo i razvijalo se.

Popisi stanovništva jedan su od najzanimljivijih izvora podataka koje imamo. Oni najraniji služili su uvijek za posebne svrhe, obično vojne. Prvi takav popis na prostorima Hrvatske proveden je 1357. na području Dubrovačke Republike, a do prvoga modernog popisa stanovništva na području današnje Hrvatske proći će nekoliko stotina godina. Tek je 1857. taj popis proveden po naredbi i uz ljudstvo iz Beča. Svrha mu je bila popisati stanovništvo i dobiti uvid u društveno, ekonomsko, prostorno i ostalo stanje Habsburške Monarhije. Između ostalog, taj je popis važan jer se ti podaci smatraju prvim službenim podacima o broju stanovništva po naseljima u Hrvatskoj i zato što su se mogli koristiti za znanstvena istraživanja.

Idući popis, onaj 1880., pomno je pripremio te u vrlo kratkom vremenu proveo Zemaljski statistički ured, na čelu s Milovanom Zoričićem. Već 1882. objavljeni su njegovi prvi rezultati, a iduće godine i službeni rezultati u publikaciji pod naslovom “Popis žitelja i stoke od 31. prosinca 1880.” Na više od 500 stranica ta je publikacija donijela podatke o broju stanovnika, kućanstvima, stoke, ali je, osim toga, i detaljno opisana metodologija prikupljanja podataka, te su navedeni svi dokumenti koji su služili za prikupljanje tih podataka, primjerice popisnica. Zanimljivo je da su popisnice za žene bile bijele boje, a za muškarce plave.

Nakon 1880. svaki sljedeći popis provodio se u intervalima od deset godina, sve do 1921. kada je Ured za statistiku u Zagrebu[1] popis proveo potpuno samostalno. To je prvi popis koji je proveden nakon Prvoga svjetskog rata i koji je obuhvaćao novonastalu Kraljevinu SHS[2]. Iako je njegova provedba planirana za 31. prosinca 1920., zbog nekih tehničkih problema u pripremnom razdoblju, proveden je iduće godine, odnosno 31. siječnja 1921. Zanimljivo je da su konačni rezultati tog popisa objavljeni tek 1932. pod naslovom “Definitivni rezultati popisa stanovništva 31. I. 1921.“, i to nakon što je proveden idući popis, onaj 1931. Tu je publikaciju objavila Opšta državna statistika Kraljevine Jugoslavije.
 
Samopopisivanje je postojalo već 1953.

Ubrzo nakon Drugoga svjetskog rata, točnije 1948., proveden je novi popis jer dotadašnji podaci o stanovništvu nisu bili dovoljni za bilo kakvo planiranje uzimajući u obzir i to da su se na tom prostoru dogodile velike promjene u teritorijalnom ustroju, broju stanovnika i raspoređenosti stanovnika u prostoru. Prvi potpuni popis stanovništva nakon Drugoga svjetskog rata proveden je nekoliko godina poslije, točnije 1953. Zanimljivost popisa iz 1953. jest to što su se kućanstva samopopisivala, odnosno, podijeljeni su im popisni obrasci koje je svako kućanstvo ispunjavalo samo. Popisivači su dijelili i poslije prikupljali popunjene obrasce, a ako kućanstvo nije znalo popuniti obrazac, to bi učinili popisivači tako što su bilježili odgovore njegovih članova. Zanimljiva je i činjenica da se za obradu statističkih podataka već 1949. upotrebljavalo računalo IBM pa je tako prvi popis koji je bio računalno obrađen upravo taj iz 1953.

Svi idući popisi od 1961., kao što je spomenuto, provodili su se u desetogodišnjim intervalima. Prilikom svakog idućeg popisa tehnologija se ponešto mijenjala, kao i metodologija, te se mijenjao i način učitavanja i analiziranja podataka. Popis 1971. nije u provodio samo Republički zavod za statistiku, ali je u njegovoj ingerenciji bilo prikupiti podatke s prostora Savezne Republike Hrvatske te ih učiniti strojno čitljivima s pomoću bušenih kartica. Popis 1981. zanimljiv je pak po tome što je obrada podataka prešla na IBM terminal, no zbog zastarjelosti i smanjenoga kapaciteta obrade podataka, dio podataka morao je biti obrađen u Sloveniji. Kad govorimo o popisu iz 1991., potrebno je spomenuti da su se svi podaci učitavali s pomoću optičkog čitača.

Tehnologije su se s vremenom mijenjale, ali način popisivanja uvijek je bio isti: popisivač fizički dolazi u kućanstvo i zajedno s osobama koje stanuju u tom kućanstvu prolazi pitanja te bilježi odgovore za svakog člana kućanstva. Spomenimo ovdje najnoviji popis, a to je onaj koji je proveden 2021. Velika novost popisa 2021. bila je digitalno samopopisivanje koje se moglo provesti putem sustava e-Građani. No nisu se svi građani znali ni htjeli samopopisati, pa su na teren izašli popisivači, koji su obilazili ona kućanstva koja se nisu popisala putem sustava e-Građani. Provedba tog popisa bila je nešto složenija i zahtjevnija zbog globalne pandemije bolesti Covid-19, pa se i vrijeme popisivanja produljivalo nekoliko puta. Usprkos svim izazovima, prikupljanje podataka završilo je 14. studenoga 2021. Valja spomenuti da se popisi uvijek provode sa stanjem na određeni datum. Godine 2021. to je bio 31. kolovoza u ponoć.
 
S godinama su se mijenjali popisni materijali i tehnologija popisa, a što donosi budućnost?

Kako se razvijalo društvo, tako se razvijala i potreba da se o tom društvu sazna što više specifičnosti kako bi se mogle planirati, ali i provoditi kvalitetnije politike te kako bi javnost imala bolji uvid u društvo u kojem živi. Dokumenti koji se zovu popisnice ili popisni obrasci koji se pri popisivanju stanovništva popunjavaju, kroz povijest su postajali sve opširniji. Evo nekoliko primjera: budući da je popis 1948. proveden žurno, podaci koji su se prikupljali bili su dosta šturi i općeniti. Već 1953., kad je bilo vremena da se popis kvalitetnije pripremi, područje ispitivanja se proširilo (s 12 na 20 pitanja). Dok se u popisnici iz 1948. mogu pronaći samo podaci o datumu rođenja, spolu, narodnosti, državljanstvu, jeziku, vjeri, djeci, bračnom statusu, obrazovanju, pismenosti, zanimanju, poljoprivrednom posjedu i djelatnosti u poljoprivredi, u idućim je popisima veći naglasak stavljen na zanimanje, položaj u zanimanju, grani djelatnosti poduzeća u kojem osoba radi te kojem sektoru pripada. U popisima koji su slijedili, uz pitanje o školskoj spremi, dodano je i pitanje o stručnoj spremi te se detaljnije ispitivalo o mjestu stanovanja odnosno prebivalištu. Osim popisnica koje su se ispunjavale za svaku osobu u kućanstvu pojedinačno, ispunjavali su se i upitnici o kućanstvu gdje su se prikupljali te podaci o stanu.

Popisi su jedan od najvažnijih izvora podataka o stanovništvu neke zemlje, dok je njihova provedba vrlo kompleksna  i zahtjevna. Suvremene tehnologije pomažu da se taj proces što više pojednostavni, a samopopisivanje je jedan od načina da se to učini. Novo vrijeme donosi i nove izazove pa će budućnost novog popisa stanovništva Hrvatske izgledati nešto drukčije. Odlukom Hrvatskog sabora iz travnja 2025., naime, proglašen je Zakon o Središnjem registru stanovništva te je uspostavljen temelj za njegov ustroj, čime se ukida provedba popisa stanovništva svakih deset godina. Ipak, Državni zavod za statistiku i dalje će provoditi popise stanovništva, ali sada u okružju visoke digitaliziranosti i sveobuhvatnosti podataka. Svijet korača prema digitalnoj i automatiziranoj budućnosti, a popisi stanovništva moraju se prilagoditi svakom vremenu, pa tako i budućnosti u koju smo već zakoračili.

Stranica