Stanovništvo
Starost
Iako su se u Popisu prikupljali podaci o datumu rođenja, podaci se iskazuju prema starosti odnosno navršenim godinama života kao statističkom obilježju stanovništva.
Osim podataka o pojedinim godinama starosti, podaci se iskazuju prema određenim dobnim skupinama, najčešće u petogodišnjim dobnim skupinama. Svaka dobna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su, npr. u dobnoj skupini od 10 do 14 godina djeca koja imaju 10 i više godina, ali još nisu navršila 15 godina.
Kontingenti stanovništva prema starosti
Fertilno ili reproduktivno stanovništvo
U tablicama je, među ostalim, iskazano i žensko fertilno ili reproduktivno stanovništvo, čije su granice teoretskoga fertilnoga ili reproduktivnog razdoblja od 15 do uključivo 49 godina.
Radni kontingent odnosi se na broj stanovnika određene životne dobi, tj. na žensko stanovništvo u dobi od 15 do uključivo 59 godina i muško stanovništvo u dobi od 15 do uključivo 64 godine, koje se s obzirom na teoretsku fiziološku sposobnost smatra radno sposobnim stanovništvom.
Prosječna starost ili prosječna životna dob označuje srednje godine života cjelokupnog stanovništva ili, kako je to u tablicama iskazano, odvojeno za muško i žensko stanovništvo, a odnosi se na kritični trenutak Popisa.
Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) osoba u dobi od 60 i više godina prema broju stanovnika u dobi od 0 do uključivo 19 godina.
Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) osoba u dobi od 60 i više godina prema ukupnom broju stanovnika.
Bračno stanje definira se kao zakonsko bračno stanje svake pojedine osobe u odnosu na Obiteljski zakon (NN, br. 168/98.).
Neoženjenima odnosno neudanima smatraju se djeca i sve osobe koje nikada nisu sklopile brak u smislu važećih propisa.
Oženjenima odnosno udanima smatraju se osobe koje su sklopile brak pred nadležnim tijelom ovlaštenim za sklapanje braka u skladu s važećim propisima.
Udovcima odnosno udovicama smatraju se osobe čija je bračna zajednica prestala smrću jednog od supružnika odnosno proglašenjem nestalog bračnog supružnika umrlim.
Rastavljenima se smatraju osobe čija je bračna zajednica raskinuta pravomoćnom sudskom presudom.
Za osobe čiji je brak poništen uzimalo se u obzir zakonsko bračno stanje kakvo je bilo prije sklapanja braka koji je poništen.
Za osobe koje su živjele u izvanbračnoj zajednici uzimalo se u obzir zakonsko bračno stanje svake od tih osoba, neovisno o zajednici u kojoj su živjele.
Za djecu do 15 godina smatra se da nisu sklopila brak, tj. podaci se odnose na neoženjene odnosno neudane.
Broj živorođene djece
Podatak o broju živorođene djece odnosi se na ukupan broj živorođene djece koju je žena rodila, uključujući djecu koja u trenutku Popisa više nisu na životu.
Živorođenim djetetom smatra se svako dijete koje pri rođenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišića. Ako dijete ubrzo nakon poroda umre, smatra se živorođenim i uključuje se u ukupan broj živorođene djece.
Mrtvorođena djeca, posvojena djeca i djeca iz prijašnjeg braka muža ne uključuju se u ukupan broj živorođene djece promatrane žene.
Stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti i razlozima prisutnosti/odsutnosti
Stalnim stanovnicima naselja Popisa smatraju se, kako je to iskazano u definiciji prebivališta, osobe koje imaju prijavljeno prebivalište – stalno mjesto stanovanja u promatranom naselju.
Privremeno prisutnima smatraju se osobe koje su boravile u naselju Popisa, odnosno koje su bile privremeno prisutne u naselju Popisa, a stalni su stanovnici drugog naselja u Republici Hrvatskoj odnosno strane države.
U Popisu se smatralo da osoba nije odsutna iz naselja Popisa ako se svakodnevno vraćala u to naselje. Odsutnom se nije smatrala ni osoba koja je zbog prirode posla bila odsutna u kritičnom trenutku Popisa (ima smjenu u trajanju od 24 sata ili 48 sati).
Za sve odsutne odnosno privremeno prisutne osobe u Popisu su se iskazivali razlozi odsutnosti odnosno prisutnosti. Za sve odsutne osobe odvojeno su se iskazivali razlozi odsutnosti u zemlji, a odvojeno u inozemstvu.
Školovanje se kao razlog odsutnosti odnosilo na svakog učenika ili studenta koji je bio odsutan iz svog prebivališta te se u kritičnom trenutku Popisa nalazio u drugom naselju u zemlji ili u inozemstvu radi školovanja odnosno studiranja.
Rad kao razlog odsutnosti ili prisutnosti odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta te se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u drugom naselju u zemlji jer je ondje bila zaposlena (na određeno ili neodređeno vrijeme) ili je imala poduzeće, obrtničku, ugostiteljsku ili drugu radnju, odvjetničku pisarnicu i sl. ili zato što je u tome drugom naselju obavljala sezonske ili neke druge povremene poslove.
Odgovor prognanik odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta, a u kritičnom trenutku Popisa boravila je u nekome drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Razlog privremene prisutnosti ili odsutnosti iz prebivališta jest progonstvo zbog ratnih okolnosti. Takva osoba ima status prognanika.
U Prvim rezultatima prognanici su iskazani kao stanovnici naselja Popisa, a u konačnim rezultatima uključeni su u ukupan broj stanovnika naselja prebivališta.
Odgovor izbjeglica kao razlog prisutnosti odnosio se na sve osobe koje su zbog ratnih okolnosti napustile svoja prebivališta izvan Republike Hrvatske i bile su u kritičnom trenutku Popisa privremeno prisutne u naselju popisa, pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj imale status izbjeglica.
Taj se odgovor kao razlog odsutnosti odnosio i na sve osobe koje su bile odsutne iz svog prebivališta, a u kritičnom su se trenutku Popisa nalazile u inozemstvu, odnosno koje su napustile svoja prebivališta u Republici Hrvatskoj zbog ratnih okolnosti i boravile su u inozemstvu kao izbjeglice, čak i ako su na temelju statusa izbjeglice uz dozvolu boravka u inozemstvu dobile i radnu dozvolu.
Obiteljski razlog kao razlog odsutnosti ili prisutnosti odnosio se na svaku osobu koja je u kritičnom trenutku Popisa bila odsutna iz prebivališta i boravila u nekome drugom naselju u Republici Hrvatskoj, a razlog je odsutnosti bio obiteljske naravi (boravak kod članova uže ili šire obitelji).
Razlog ostalo (u gostima, liječenje, seminari, turistička putovanja) odnosio se na svaku osobu koja je u kritičnom trenutku Popisa bila odsutna iz prebivališta boraveći u nekome drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, a razlog je odsutnosti boravak u gostima, na službenome ili privatnom putu, na odsluženju vojne obveze, na liječenju, specijalizaciji ili na drugome stručnom usavršavanju, na izdržavanju zatvorske kazne, mjera pritvora ili odgoja te na turističkome ili drugom putovanju.
Razlog rad kod stranog poslodavca ili samostalno odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja radi ili je radila u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno.
Strani poslodavac jest strani vlasnik ili poduzeće te državna i javna ustanova strane države. Stranim poslodavcem smatra se i hrvatski državljanin koji ima registrirano poduzeće odnosno radnju u inozemstvu u kojoj zapošljava i hrvatske radnike.
Samostalan rad u inozemstvu jest rad u vlastitom poduzeću, radnji, uredu, ordinaciji i sl.
Razlog boravi kao član obitelji osobe na radu odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je boravila kao član obitelji osobe na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno.
Razlog rad u diplomatskim i drugim službama, predstavništvima, upućeni preko domaćih poduzeća i sl. odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je radila u hrvatskim diplomatsko-konzularnim i drugim predstavništvima, hrvatskim i mješovitim poduzećima, podružnicama banaka i drugih financijskih organizacija, osiguravajućih i reosiguravajućih društava i sl. Taj se razlog odnosio i na one hrvatske građane koji rade u Organizaciji ujedinjenih naroda i sličnim međunarodnim organizacijama te na osnovi međunarodne, tehničke i druge suradnje i sl.
Takav se odgovor odnosio i na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer ju je njezino poduzeće uputilo na rad u inozemstvo radi izvođenja građevinskih i drugih radova na objektima koje to poduzeće izvodi prema posebnim ugovorima.
Razlog boravi kao član obitelji diplomatsko-konzularnih osoba odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je boravila kao član obitelji osobe na radu u inozemstvu u hrvatskim diplomatsko-konzularnim i drugim predstavništvima.
Mjesto rođenja
U Popisu 2001. prikupljala su se dva podatka o mjestu rođenja: mjesto u kojem je osoba rođena (ti su podaci upisani u osobne dokumente) i prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe.
Podaci iskazani o mjestu rođenja odnose se na prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe koja se popisuje.
Prebivalište osobe za vrijeme Popisa 1991. (na dan 31. ožujka)
U Popisu 2001. prikupljao se podatak o prebivalištu koje su osobe imale za vrijeme Popisa 1991. (na dan 31. ožujka).
Za osobe čije je prebivalište u to vrijeme bilo u inozemstvu prikupljao se podatak o stranoj državi u kojoj je osoba živjela.
Za osobe koje su u vrijeme Popisa 1991. živjele na području SRJ upisivao se naziv nekadašnjih pokrajina u Srbiji (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo) odnosno Crna Gora.
Podaci o prebivalištu osoba za vrijeme Popisa 1991. (na dan 31. ožujka) odnose se samo na osobe rođene prije 31. ožujka 1991.
Prebivalište osobe za vrijeme Popisa 1991. na dan 31. ožujka 2000.
U skladu s Preporukama prikupljao se i podatak o prebivalištu osoba na dan 31. ožujka 2000.
Podaci o prebivalištu osoba na dan 31. ožujka 2000. odnose se na sve osobe osim na djecu rođenu nakon 31. ožujka 2000.
Migracijska obilježja stanovništva
Za sve osobe koje od rođenja ne žive neprekidno u prebivalištu, odnosno koje su tijekom života mijenjale prebivalište, u Popisu 2001. prikupljao se podatak o mjestu, vremenu i razlogu doseljenja.
Ako se osoba selila nekoliko puta, upisivao se podatak samo za posljednje preseljenje.
Preseljenjem se smatra promjena mjesta stanovanja. Prema tome, smatra se da se osoba "doselila" u naselje Popisa samo ako je prije toga stanovala u nekome drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Mjesto iz kojeg se osoba doselila
Kao podatak o mjestu doseljenja upisivao se naziv naselja u Republici Hrvatskoj ili strane države iz koje se osoba doselila.
Za osobe doseljene iz SRJ upisivao se naziv nekadašnjih pokrajina u Srbiji (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo) odnosno Crna Gora.
Vrijeme doseljenja
Za sve doseljene osobe prikupljao se podatak o godini doseljenja.
Za osobu koja je kao učenik, student, radnik itd. najprije privremeno boravila u jednom naselju, a poslije se u tom naselju stalno i nastanila, upisivala se godina u kojoj se ta osoba stalno nastanila u tom naselju, a ne godina u kojoj je došla na školovanje, rad itd. jer se tada smatrala privremeno prisutnom.
Državljanstvo
Državljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s državom koja pojedincu priznaje poseban pravni status.
Stjecanje hrvatskog državljanstva određeno je Zakonom o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 53/91.) te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 28/92.).
Iako se hrvatsko državljanstvo dokazuje osobnom iskaznicom, domovnicom, putovnicom ili vojnom legitimacijom, popisivač je odgovor na ovo i sva ostala pitanja upisao u Popisnicu na temelju izjave osobe koja je dala podatke.
Osobe koje su imale dvojno državljanstvo, tj. osobe koje uz hrvatsko imaju i neko drugo državljanstvo dale su odgovor hrvatsko i drugo.
Osobe koje nemaju nijedno državljanstvo dale su odgovor bez državljanstva.
Osobe koje su državljani drugih država dale su odgovor strano.
Narodnost
Narodnost je obilježje koje označuje pripadnost pojedinca narodu ili etničkoj skupini. Narodnost se tumači i kao osjećaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava etničko, jezično i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu na druge takve zajednice.
Pod etničkim entitetom podrazumijeva se jedna ili više skupina ljudi, zajednica čiji pripadnici dijele zajednički identitet na temelju iste kulture, religije, jezika, običaja i drugih čimbenika.
Prema članku 15. Ustava Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina, prema istom članku, jamči se i sloboda izražavanja narodnosne pripadnosti.
U skladu s odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/00.), Republika Hrvatska se u točki e) članka 6. obvezuje da će pripadnicima svih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina omogućiti pravo odlučivanja kojoj etničkoj i nacionalnoj zajednici ili manjini građanin ili građanka želi pripadati.
Popisivač je na pitanje o nacionalnoj pripadnosti trebao upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila o narodnosti.
Za djecu do 15 godina odgovor je dao jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o Popisu 2001., osobe nisu bile dužne izjašnjavati se o narodnosnoj pripadnosti. U tom je slučaju popisivač upisao odgovor nije se izjasnila ili izjasnio.
Ako se osoba izjasnila u smislu regionalne pripadnosti (Slavonac, Dalmatinac, Istranin itd.), popisivač je bio dužan upozoriti osobu da to nije izjašnjavanje na pitanje o narodnosti i da će pri obradi podataka biti iskazana pod modalitetom nisu se nacionalno izjasnili. Ako je osoba unatoč upozorenju ostala kod takva odgovora, popisivač je bio dužan i takav odgovor upisati u Popisnicu.
Na temelju popisa nacionalnih manjina navedenih u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj iskazani su podaci za te nacionalne manjine te podatak o broju osoba koje se nisu nacionalno izjasnile te među njima i broj osoba koje su se izjasnile o regionalnoj pripadnosti – ukupno, bez navođenja pripadnosti pojedinoj regiji.
Materinski jezik
Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je neka osoba naučila govoriti u ranom djetinjstvu odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom ako se u kućanstvu govorilo nekoliko jezika.
Za djecu do 15 godina odgovor na ovo pitanje dao je jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.
Za nijeme osobe upisan je jezik kojim se u kućanstvu pretežno govori.
Podaci se iskazuju za one jezike kao materinske jezike osim hrvatskoga čije su nacionalne manjine navedene u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj te za ostale jezike. Zbog uobičajenog, u prijašnjim popisima, iskazivanja materinskog jezika, a kako se dio stanovništva izjasnio o materinskom jeziku, iskazani su zasebno i podaci o
hrvatsko-srpskom, odnosno o srpsko-hrvatskome materinskom jeziku.
Vjera
Vjera je obilježje koje označuje pripadnost pojedinca određenome vjerskom sustavu i pritom nije važno je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke vjere, nego smatra li se osoba pripadnikom te vjere ili ne bez obzira na to je li osoba praktični vjernik ili nije.
Prema članku 40. Ustava Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.
Popisivač je bio dužan na to pitanje upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila o vjeri.
Kao odgovor na to pitanje, ako se popisivana osoba tako izjasnila, popisivač je upisao i ateist.
Za djecu mlađu od 15 godina odgovor na to pitanje dao je jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o Popisu 2001., osobe se nisu bile dužne izjašnjavati o vjerskoj pripadnosti. U tom slučaju popisivač je upisao odgovor nije se izjasnila ili izjasnio.
Najviša završena škola
Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najvišu razinu obrazovanja.
Tečajevi organizirani u pučkim učilištima (prije narodna sveučilišta), raznim agencijama i sl., koji nisu u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (razni tečajevi), nisu uzimani u obzir kao odgovori na ovo pitanje u Popisnici, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz sustava obrazovanja.
Završavanje jednoga ili više razreda škole više razine koja nije završena nije se uzimao u obzir. Iznimku su činile samo osobe koje nisu imale završeno osnovno obrazovanje te su odgovori za njih razvrstani prema skupinama završenih razreda.
Za djecu koja su u vrijeme popisivanja pohađala osnovnu školu prikupljao se podatak o prethodno završenom broju razreda.
Iskazivanje podataka o najvišoj završenoj školi uobičajeno je za stanovništvo u dobi od 15 i više godina, tj. starije od uzrasta obvezatnog pohađanja škole. Međutim, zbog međunarodnih razmjena podataka u nekim se tablicama podaci iskazuju za ukupno stanovništvo bez obzira na godine života pa to treba imati u vidu pri korištenju i analizi podataka i tumačenja za najvišu završenu školu.
Podatak u skupini bez škole odnosi se na osobe koje nisu išle u školu, djecu predškolske dobi te za učenike prvog razreda osnovne škole.
Podatak u skupini 1 − 3 razred osnovne škole odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za učenike drugoga, trećega i četvrtog razreda osnovne škole.
Podatak u skupini 4 − 7 razred osnovne škole odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za učenike od petog do osmog razreda osnovne škole.
Podatak u skupini osnovna škola odnosi se na sve osobe koje su završile osnovnu (osmogodišnju) školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju građansku školu i ostale slične škole razine "male mature".
Srednje škole podijeljene su u tri osnovne skupine:
Podatak u skupini škole za zanimanja u trajanju od jedne do tri godine i škole za KV (kvalificirane) i VKV (visokokvalificirane) radnike odnosi se na sve osobe koje su završile školu učenika u privredi, školu s praktičnom obukom, industrijsku i obrtničku školu, školu za VKV radnike, srednje usmjereno obrazovanje u trajanju kraćem od četiri godine, majstorsku i sličnu školu.
Podatak u skupini škole za zanimanja u trajanju od četiri i više godina odnosi se na sve osobe koje su završile srednju tehničku ili sličnu školu (npr. ekonomsku, medicinsku, umjetničku i dr.) i prijašnje srednje usmjereno obrazovanje u trajanju od četiri i više godina.
Podatak u skupini gimnazije odnosi se na sve osobe s položenim ispitom zrelosti – maturom u gimnaziji bilo kojega usmjerenja uključujući vjerske.
Podatak u skupini viša škola i I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij odnosi se na sve osobe koje su završile stručni studij u trajanju od dvije do četiri godine ili prijašnji I. (VI). stupanj studija u trajanju od dvije do tri godine na višoj školi, visokoj školi (nakon 1991.), veleučilištu ili fakultetu (prije i na pedagoškim i umjetničkim akademijama).
Podatak u skupini fakulteti i umjetničke akademije i sveučilišni studij odnosi se na sve osobe koje su završile sveučilišni ili umjetnički studij (prijašnji VII. stupanj studija) na fakultetu, umjetničkoj akademiji ili visokoj školi (prije 1990.) u trajanju od četiri i više godina.
Podatak u skupini magisterij odnosi se na sve osobe koje su završile poslijediplomski studij i stekle naziv magistra.
Podatak u skupini doktorat odnosi se na sve osobe koje su obranile doktorsku disertaciju i stekle naziv doktora znanosti.
Za osobe koje su završile neku školu u inozemstvu upisivao se u Popisnici odgovor one škole koja odgovara razini škole u Republici Hrvatskoj i podaci za te osobe razvrstani su u pripadajuću skupinu škola.
Podaci za osobe koje su završile prijašnje srednje usmjereno obrazovanje nisu posebno iskazani prema razini završene škole, nego su razvrstani u skupine srednjih škola, ovisno o broju razreda prema trajanju pojedine škole usmjerenog obrazovanja. Kako su se u Popisu prikupljali i podaci o nazivu najviše završene škole, podaci za osobe koje su završile prijašnje srednje usmjereno obrazovanje iskazani su, među ostalim, u tablici u kojoj se iskazuju podaci prema nazivu najviše završene škole.
Pismenost
Pismenom osobom smatra se osoba sa ili bez škole ako može pročitati i napisati sastavak u vezi sa svakidašnjim životom, odnosno koja može pročitati i napisati pismo bez obzira na kojem jeziku ili pismu može čitati odnosno pisati.
Pohađanje škole
Podatak o pohađanju škole odnosi se na sve osobe koje su u vrijeme popisivanja redovito ili izvanredno pohađale školu: osnovnu, srednju školu ili visoko učilište u zemlji ili inozemstvu.
Podatak se odnosi i na osobe koje su privremeno prekinule školovanje zbog bolesti, služenja vojnog roka, izdržavanja kazne i sl., a za razinu škole podatak se odnosi na razinu škole koju je osoba pohađala u trenutku prekida.
Aktivnost
Odgovori svih osoba u Popisu razvrstani su u ponuđene modalitete koji označuju moguće statuse osoba prema aktivnosti u vrijeme popisivanja ili pretežito u 12 mjeseci prije popisivanja.
Modaliteti odgovora obuhvaćaju tri moguća statusa ekonomske aktivnosti: zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost te unutar njih nekoliko podjela, podstatusa koji omogućuju pobliže svrstavanje svake osobe prema ekonomskoj aktivnosti.
Radno sposobno stanovništvo
Radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina.
Ekonomska aktivnost
Ekonomskom aktivnošću smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u određenom razdoblju radi stjecanja sredstava za život.
Ovisno o duljini vremena u kojem se mjeri ekonomska aktivnost, postoji pretežita i trenutačna aktivnost.
Pretežito aktivno stanovništvo
Pretežito aktivno stanovništvo čine sve radno sposobne osobe čiji je položaj prema aktivnosti u vrijeme popisivanja ili pretežito u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu stanovništva bio zaposlen i nezaposlen.
Trenutačno aktivno stanovništvo
Trenutačno aktivno stanovništvo ili radnu snagu čine radno sposobne osobe čiji je položaj prema aktivnosti u referentnom tjednu, koji je u Popisu stanovništva bio definiran od 25. do 31 ožujka 2001., bio zaposlen i nezaposlen.
Zaposleno stanovništvo
Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti jesu sve osobe koje su u vrijeme popisivanja ili pretežito u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi radi stjecanja sredstava za život.
Zaposleni obuhvaćaju i sve osobe koje su u vrijeme popisivanja bile trenutačno odsutne s posla, a koje će se vratiti na posao nakon prestanka razloga odsutnosti.
Zaposleni prema trenutačnoj aktivnosti jesu osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi.
Zaposleni obuhvaćaju i sve osobe koje su u referentnom tjednu (25. − 31. ožujka 2001.) bile trenutačno odsutne s posla, a koje će se vratiti na rad nakon prestanka razloga odsutnosti.
Nezaposleno stanovništvo
Nezaposleni prema pretežitoj aktivnosti jesu sve osobe koje u vrijeme popisivanja ili pretežito u tijeku 12 mjeseci koji su prethodili Popisu nisu imale posao i poduzimale su aktivnosti za nalaženje posla.
Nezaposleni prema trenutačnoj aktivnosti jesu osobe koje u referentnom tjednu (25. − 31. ožujka 2001.) nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije referentnog tjedna aktivno su tražile posao i koje su u sljedeća dva tjedna bile spremne prihvatiti i početi obavljati ponuđeni posao.
Neaktivno stanovništvo čine osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene.
Položaj u zaposlenju definira odnos svake osobe koja obavlja neku ekonomsku aktivnost prema njezinu zaposlenju, tj. je li osoba zaposlenik, poslodavac, radnik koji radi za vlastiti račun ili neplaćeni obiteljski radnik odnosno pomažući član.
Zanimanje osobe jest vrsta posla ili skup poslova koje zaposlena osoba obavlja; za nezaposlene osobe zanimanje je vrsta posla koju su prije obavljale, a za osobe koje nisu radile posao za koji su se osposobile školovanjem.
Uzdržavane osobe
Uzdržavanom osobom smatra se svaka osoba koja nema vlastitih sredstava za život, a uzdržavaju je roditelji, supružnik, rođaci, nesrodnici ili različite državne, humanitarne, vjerske i sl. institucije.
Podatak u skupini uzdržavatelj obavlja zanimanje u zemlji odnosi se na osobe čiji je uzdržavatelj bio aktivna osoba koja je obavljala zanimanje na području Republike Hrvatske, što uključuje i uzdržavatelje koji rade, tj. obavljaju zanimanje u hrvatskim diplomatskim i drugim predstavništvima i sličnim službama u inozemstvu, uzdržavatelje koji su na rad u inozemstvo upućeni preko hrvatskih poduzeća koja ondje izvode radove i uzdržavatelje koji rade u Organizaciji ujedinjenih naroda ili u drugim međunarodnim organizacijama.
Podatak u skupini na radu u inozemstvu odnosi se na uzdržavane osobe čiji je uzdržavatelj bio na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca ili je u inozemstvu samostalno obavljao posao.
Osobe s osobnim prihodom
Osobom s osobnim prihodom smatra se osoba koja ima osobni prihod bilo koje vrste koji se ne stječe sadašnjim radom, tj. osoba koja nije ekonomski aktivna, npr. umirovljenici svih kategorija, osobe koje primaju socijalnu pomoć i osobe koje imaju druga redovita primanja ili prihode, npr. prihode od najma kuće, stana, zemlje ili druge vrste imovine, štednje i sl.
Poljoprivredno stanovništvo
Poljoprivredno stanovništvo čine osobe čije se zanimanje prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja nalazi u vrsti zanimanja poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari te u vrsti zanimanja jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja te sve osobe koje oni uzdržavaju.
Djelatnost
Djelatnost je obilježje ekonomske aktivnosti poslovnog subjekta (poduzeća, obrta, poljoprivrednog gospodarstva, ustanove i sl.) u kojem osoba obavlja ili je obavljala svoj posao. Djelatnost se određuje na temelju vrste proizvedenih dobara ili usluga koje obavlja poslovni subjekt u kojem osoba radi.
Glavni izvori sredstava za život
U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba podmiruje životne potrebe.
Izvori prihoda su sve vrste prihoda koje je osoba ostvarivala u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu.
Prihodi uključuju dohodak i prihod od redovitoga i povremenog rada, sve vrste mirovina i dodataka, redovitih i povremenih socijalnih naknada, prihoda od svih vrsta imovinskih prava te povremena primanja od fizičkih i pravnih osoba u obliku darova, poklona ili bilo koje vrste pomoći u novčanome ili nenovčanom obliku.
Uobičajeno radno vrijeme aktivne osobe odredilo se prema tjednom vremenu koje je po duljini trajanja tipično za dulje razdoblje; ovdje je to godina dana koja je prethodila Popisu.
Za osobe koje su cijele godine koja prethodi Popisu bile odsutne s posla podatak o uobičajenome radnom vremenu odnosi se na radno vrijeme koje bi osobe imale da su radile.
Puno radno vrijeme odnosi se na osobe čiji je tipičan tjedni broj sati rada 36 i više sati. Ovdje su uključene i osobe koje su radile kraće od punoga radnog vremena, s tim da se trajanje njihova rada izjednačava s punim radnim vremenom, npr. rad prosvjetnih radnika i sl.
Nepuno radno vrijeme odnosi se na osobe čiji je tipičan tjedni broj sati rada manji od 36 sati bez obzira na to je li osoba radila kraće radno vrijeme vlastitom, dobrovoljnom odlukom ili zato što nije mogla naći posao u punome radnom vremenu.
Skraćeno radno vrijeme zbog uvjeta rada odnosi se na osobe koje su obavljale poslove na kojima i uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi izvršitelja poslova od štetnih utjecaja.
Skraćeno radno vrijeme zbog bolesti ili invalidnosti odnosi se na osobe koje su radile kraće od punoga radnog vremena zbog smanjenih radnih sposobnosti izazvanih bolešću ili invalidnošću.
Tjedni sati rada
Podatak se odnosi na tjedni broj sati rada za osobe koje su obavljale posao odnosno zanimanje.
Za osobe koje u godini koja je prethodila Popisu nisu radile ili su radile samo dio godine podatak o broju uobičajenih sati odnosi se na broj sati rada koje bi imale da su radile ili na broj uobičajenih tjednih sati u razdoblju kad su radile.
Mjesto rada ili školovanja
Podatak se odnosi samo na osobe koje su u vrijeme popisivanja radile ili su pohađale školu.
Pod mjestom rada smatra se naselje u kojem se nalazi radno mjesto osobe koja se popisuje odnosno naselje u kojem osoba stvarno obavlja svoje zanimanje bez obzira na to gdje se nalazi sjedište poduzeća, poslovne ili druge jedinice u sastavu.
Pod mjestom školovanja smatra se naselje u kojem se nalazi škola odnosno odjeljenje u kojem učenik ili student koji se popisuje pohađa školu odnosno studij.
Za osobe koje su upućene u inozemstvo na rad u hrvatska diplomatsko-konzularna i druga predstavništva ili na izvođenje radova po posebnim ugovorima podatak se odnosi na stranu državu u kojoj su te osobe radile.
Ako je osoba obavljala zanimanje koje nije vezano za rad na određenome mjestu (npr. piloti, kondukteri, posada brodova i drugo prometno osoblje, osobe koje rade na održavanju pruga i cesta i sl.), podatak o mjestu rada odnosi se na mjesto u kojem je matična stanica, luka ili sjedište poduzeća u kojem je osoba zaposlena.
Za trgovačke putnike, akvizitere i sl., ako su svoje zanimanje obavljali putujući po raznim naseljima, mjesto u kojem osoba stanuje ujedno je i mjesto rada.
Učestalost vraćanja u naselje Popisa
Podatak se odnosi na osobe koje su u vrijeme popisivanja radile ili su pohađale školu izvan naselja stanovanja.
Dnevni migranti
Podatak se odnosi na osobe koje su se iz naselja rada/školovanja vraćale u naselje Popisa svaki dan ili nekoliko puta u tjednu.
Smatra se da se osoba svakodnevno vraća i u slučaju kad (zbog prirode posla) ima smjenu u trajanju od 24 sata ili 48 sati (npr. u prometnim ili u nekim drugim službama).
Tjedni migranti
Podatak se odnosi na osobe koje su se iz naselja rada/školovanja vraćale u naselje Popisa najmanje jedanput tjedno.
Invalidnost
U Metodologiji Popisa 2001. invalidnost je definirana, u najširem smislu riječi, kao stanje organizma nastalo zbog bolesti, ozljede ili prirođene mane, čije su posljedice trajno, djelomično ili potpuno smanjenje sposobnosti čovjeka za normalan društveni život, a time i za privređivanje. Invalidnost je smanjenje ili gubitak određenih sposobnosti koji nastaje zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i koji se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije.
Prema Metodologiji Popisa 2001. u invalidnost nije uključen alkoholizam, osim u slučaju kad je osoba imala rješenje o invalidskoj mirovini bez obzira na to što popisivač nije imao uvid u dokumentaciju.
Uzrok invalidnosti
Podatak se odnosi na pojavu koja je prouzročila invalidnost.
Podatak u skupini od rođenja odnosi se na invalidnost osobe od rođenja (sljepoća, gluhoća, nedovoljna duševna razvijenost, tjelesne deformacije, oštećenje pri porodu).
Podatak u skupini Drugi svjetski rat i njegove posljedice odnosi se na invalidnost osobe (misli se na pripadnike bilo koje vojske ili civilne osobe) zbog ratnih djelovanja (ne samo ranjavanja nego i bolesti) ili kao posljedicu djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.
Podatak u skupini Domovinski rat i njegove posljedice odnosi se na invalidnost osobe (misli se na posljedice Domovinskog rata na vojne i civilne osobe) kao posljedicu ranjavanja ili bolesti ili kao posljedicu djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.
Podatak u skupini invalid rada odnosi se na invalidnost osoba za koje je invalidska komisija ustanovila da je invalidnost prouzročena radom (mora imati rješenje Povjerenstva za reviziju invaliditeta).
Podatak u skupini bolest odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu bilo koje bolesti.
Podatak u skupini prometna nesreća odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu prometne nesreće.
Prometna nesreća jest svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo. U prometne nesreće uključuju se: stradavanja pješaka, stradavanje u nesreći u željezničkom prometu, u prijevoznom sredstvu, u prijevozu nemotornih vozila, u prijevozu na vodi i u zračnom prijevozu.
Podatak u skupini ostalo odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu nekih drugih nesreća (u kući, šetnji, sportu i sl.) ili trovanja, a uključene su i posljedice bolesti u starosti.
Fizička pokretljivost invalidne osobe
Podatak se odnosi na fizičku pokretljivost odnosno fizički status osobe.
Podatak u skupini sasvim pokretan odnosi se na osobu koja se mogla kretati sama bez ikakvih pomagala.
Podatak u skupini trajno ograničeno pokretan uz pomoć štapa, štaka ili hodalice odnosi se na osobu koja se trajno mogla ograničeno kretati, i to samo uz neko od navedenih pomagala (uključujući protezu ruke ili noge) ili uz pomoć druge osobe.
Podatak u skupini trajno ograničeno pokretan uz pomoć invalidskih kolica odnosi se na osobu koja je bila trajno ograničeno pokretna i mogla se kretati samo uz pomoć invalidskih kolica.
Podatak u skupini trajno nepokretan odnosi se na osobu koja je bila trajno nepokretna, nije se mogla kretati ni uz kakvu pomoć, tj. ležala je u krevetu bez mogućnosti samostalnog pokretanja tijela.
Povratnici rada u inozemstvo
Povratnicima s rada u inozemstvu smatraju se osobe koje su u razdoblju prije Popisa radile kod stranog poslodavca ili samostalno, a prije povratka u zemlju prekinule su odnosno napustile taj rad bez obzira na razloge (mirovina, gubitak posla u inozemstvu, obiteljske prilike i sl.).
Pod radom u inozemstvu smatra se rad u zemljama izvan granica bivše SFRJ.
Podatak se ne odnosi na osobe koje su kao članovi kućanstva boravile u inozemstvu, ali ondje nisu radile.
Iako su se u Popisu prikupljali podaci o datumu rođenja, podaci se iskazuju prema starosti odnosno navršenim godinama života kao statističkom obilježju stanovništva.
Osim podataka o pojedinim godinama starosti, podaci se iskazuju prema određenim dobnim skupinama, najčešće u petogodišnjim dobnim skupinama. Svaka dobna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su, npr. u dobnoj skupini od 10 do 14 godina djeca koja imaju 10 i više godina, ali još nisu navršila 15 godina.
Kontingenti stanovništva prema starosti
Fertilno ili reproduktivno stanovništvo
U tablicama je, među ostalim, iskazano i žensko fertilno ili reproduktivno stanovništvo, čije su granice teoretskoga fertilnoga ili reproduktivnog razdoblja od 15 do uključivo 49 godina.
Radni kontingent odnosi se na broj stanovnika određene životne dobi, tj. na žensko stanovništvo u dobi od 15 do uključivo 59 godina i muško stanovništvo u dobi od 15 do uključivo 64 godine, koje se s obzirom na teoretsku fiziološku sposobnost smatra radno sposobnim stanovništvom.
Prosječna starost ili prosječna životna dob označuje srednje godine života cjelokupnog stanovništva ili, kako je to u tablicama iskazano, odvojeno za muško i žensko stanovništvo, a odnosi se na kritični trenutak Popisa.
Indeks starenja pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) osoba u dobi od 60 i više godina prema broju stanovnika u dobi od 0 do uključivo 19 godina.
Koeficijent starosti pokazuje odnos broja stanovnika odnosno udio (%) osoba u dobi od 60 i više godina prema ukupnom broju stanovnika.
Bračno stanje definira se kao zakonsko bračno stanje svake pojedine osobe u odnosu na Obiteljski zakon (NN, br. 168/98.).
Neoženjenima odnosno neudanima smatraju se djeca i sve osobe koje nikada nisu sklopile brak u smislu važećih propisa.
Oženjenima odnosno udanima smatraju se osobe koje su sklopile brak pred nadležnim tijelom ovlaštenim za sklapanje braka u skladu s važećim propisima.
Udovcima odnosno udovicama smatraju se osobe čija je bračna zajednica prestala smrću jednog od supružnika odnosno proglašenjem nestalog bračnog supružnika umrlim.
Rastavljenima se smatraju osobe čija je bračna zajednica raskinuta pravomoćnom sudskom presudom.
Za osobe čiji je brak poništen uzimalo se u obzir zakonsko bračno stanje kakvo je bilo prije sklapanja braka koji je poništen.
Za osobe koje su živjele u izvanbračnoj zajednici uzimalo se u obzir zakonsko bračno stanje svake od tih osoba, neovisno o zajednici u kojoj su živjele.
Za djecu do 15 godina smatra se da nisu sklopila brak, tj. podaci se odnose na neoženjene odnosno neudane.
Broj živorođene djece
Podatak o broju živorođene djece odnosi se na ukupan broj živorođene djece koju je žena rodila, uključujući djecu koja u trenutku Popisa više nisu na životu.
Živorođenim djetetom smatra se svako dijete koje pri rođenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišića. Ako dijete ubrzo nakon poroda umre, smatra se živorođenim i uključuje se u ukupan broj živorođene djece.
Mrtvorođena djeca, posvojena djeca i djeca iz prijašnjeg braka muža ne uključuju se u ukupan broj živorođene djece promatrane žene.
Stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti i razlozima prisutnosti/odsutnosti
Stalnim stanovnicima naselja Popisa smatraju se, kako je to iskazano u definiciji prebivališta, osobe koje imaju prijavljeno prebivalište – stalno mjesto stanovanja u promatranom naselju.
Privremeno prisutnima smatraju se osobe koje su boravile u naselju Popisa, odnosno koje su bile privremeno prisutne u naselju Popisa, a stalni su stanovnici drugog naselja u Republici Hrvatskoj odnosno strane države.
U Popisu se smatralo da osoba nije odsutna iz naselja Popisa ako se svakodnevno vraćala u to naselje. Odsutnom se nije smatrala ni osoba koja je zbog prirode posla bila odsutna u kritičnom trenutku Popisa (ima smjenu u trajanju od 24 sata ili 48 sati).
Za sve odsutne odnosno privremeno prisutne osobe u Popisu su se iskazivali razlozi odsutnosti odnosno prisutnosti. Za sve odsutne osobe odvojeno su se iskazivali razlozi odsutnosti u zemlji, a odvojeno u inozemstvu.
Školovanje se kao razlog odsutnosti odnosilo na svakog učenika ili studenta koji je bio odsutan iz svog prebivališta te se u kritičnom trenutku Popisa nalazio u drugom naselju u zemlji ili u inozemstvu radi školovanja odnosno studiranja.
Rad kao razlog odsutnosti ili prisutnosti odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta te se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u drugom naselju u zemlji jer je ondje bila zaposlena (na određeno ili neodređeno vrijeme) ili je imala poduzeće, obrtničku, ugostiteljsku ili drugu radnju, odvjetničku pisarnicu i sl. ili zato što je u tome drugom naselju obavljala sezonske ili neke druge povremene poslove.
Odgovor prognanik odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta, a u kritičnom trenutku Popisa boravila je u nekome drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Razlog privremene prisutnosti ili odsutnosti iz prebivališta jest progonstvo zbog ratnih okolnosti. Takva osoba ima status prognanika.
U Prvim rezultatima prognanici su iskazani kao stanovnici naselja Popisa, a u konačnim rezultatima uključeni su u ukupan broj stanovnika naselja prebivališta.
Odgovor izbjeglica kao razlog prisutnosti odnosio se na sve osobe koje su zbog ratnih okolnosti napustile svoja prebivališta izvan Republike Hrvatske i bile su u kritičnom trenutku Popisa privremeno prisutne u naselju popisa, pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj imale status izbjeglica.
Taj se odgovor kao razlog odsutnosti odnosio i na sve osobe koje su bile odsutne iz svog prebivališta, a u kritičnom su se trenutku Popisa nalazile u inozemstvu, odnosno koje su napustile svoja prebivališta u Republici Hrvatskoj zbog ratnih okolnosti i boravile su u inozemstvu kao izbjeglice, čak i ako su na temelju statusa izbjeglice uz dozvolu boravka u inozemstvu dobile i radnu dozvolu.
Obiteljski razlog kao razlog odsutnosti ili prisutnosti odnosio se na svaku osobu koja je u kritičnom trenutku Popisa bila odsutna iz prebivališta i boravila u nekome drugom naselju u Republici Hrvatskoj, a razlog je odsutnosti bio obiteljske naravi (boravak kod članova uže ili šire obitelji).
Razlog ostalo (u gostima, liječenje, seminari, turistička putovanja) odnosio se na svaku osobu koja je u kritičnom trenutku Popisa bila odsutna iz prebivališta boraveći u nekome drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, a razlog je odsutnosti boravak u gostima, na službenome ili privatnom putu, na odsluženju vojne obveze, na liječenju, specijalizaciji ili na drugome stručnom usavršavanju, na izdržavanju zatvorske kazne, mjera pritvora ili odgoja te na turističkome ili drugom putovanju.
Razlog rad kod stranog poslodavca ili samostalno odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja radi ili je radila u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno.
Strani poslodavac jest strani vlasnik ili poduzeće te državna i javna ustanova strane države. Stranim poslodavcem smatra se i hrvatski državljanin koji ima registrirano poduzeće odnosno radnju u inozemstvu u kojoj zapošljava i hrvatske radnike.
Samostalan rad u inozemstvu jest rad u vlastitom poduzeću, radnji, uredu, ordinaciji i sl.
Razlog boravi kao član obitelji osobe na radu odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je boravila kao član obitelji osobe na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca ili samostalno.
Razlog rad u diplomatskim i drugim službama, predstavništvima, upućeni preko domaćih poduzeća i sl. odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je radila u hrvatskim diplomatsko-konzularnim i drugim predstavništvima, hrvatskim i mješovitim poduzećima, podružnicama banaka i drugih financijskih organizacija, osiguravajućih i reosiguravajućih društava i sl. Taj se razlog odnosio i na one hrvatske građane koji rade u Organizaciji ujedinjenih naroda i sličnim međunarodnim organizacijama te na osnovi međunarodne, tehničke i druge suradnje i sl.
Takav se odgovor odnosio i na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer ju je njezino poduzeće uputilo na rad u inozemstvo radi izvođenja građevinskih i drugih radova na objektima koje to poduzeće izvodi prema posebnim ugovorima.
Razlog boravi kao član obitelji diplomatsko-konzularnih osoba odnosio se na svaku osobu koja je bila odsutna iz svog prebivališta jer se u kritičnom trenutku Popisa nalazila u inozemstvu, odnosno koja je boravila kao član obitelji osobe na radu u inozemstvu u hrvatskim diplomatsko-konzularnim i drugim predstavništvima.
Mjesto rođenja
U Popisu 2001. prikupljala su se dva podatka o mjestu rođenja: mjesto u kojem je osoba rođena (ti su podaci upisani u osobne dokumente) i prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe.
Podaci iskazani o mjestu rođenja odnose se na prebivalište majke u vrijeme rođenja osobe koja se popisuje.
Prebivalište osobe za vrijeme Popisa 1991. (na dan 31. ožujka)
U Popisu 2001. prikupljao se podatak o prebivalištu koje su osobe imale za vrijeme Popisa 1991. (na dan 31. ožujka).
Za osobe čije je prebivalište u to vrijeme bilo u inozemstvu prikupljao se podatak o stranoj državi u kojoj je osoba živjela.
Za osobe koje su u vrijeme Popisa 1991. živjele na području SRJ upisivao se naziv nekadašnjih pokrajina u Srbiji (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo) odnosno Crna Gora.
Podaci o prebivalištu osoba za vrijeme Popisa 1991. (na dan 31. ožujka) odnose se samo na osobe rođene prije 31. ožujka 1991.
Prebivalište osobe za vrijeme Popisa 1991. na dan 31. ožujka 2000.
U skladu s Preporukama prikupljao se i podatak o prebivalištu osoba na dan 31. ožujka 2000.
Podaci o prebivalištu osoba na dan 31. ožujka 2000. odnose se na sve osobe osim na djecu rođenu nakon 31. ožujka 2000.
Migracijska obilježja stanovništva
Za sve osobe koje od rođenja ne žive neprekidno u prebivalištu, odnosno koje su tijekom života mijenjale prebivalište, u Popisu 2001. prikupljao se podatak o mjestu, vremenu i razlogu doseljenja.
Ako se osoba selila nekoliko puta, upisivao se podatak samo za posljednje preseljenje.
Preseljenjem se smatra promjena mjesta stanovanja. Prema tome, smatra se da se osoba "doselila" u naselje Popisa samo ako je prije toga stanovala u nekome drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Mjesto iz kojeg se osoba doselila
Kao podatak o mjestu doseljenja upisivao se naziv naselja u Republici Hrvatskoj ili strane države iz koje se osoba doselila.
Za osobe doseljene iz SRJ upisivao se naziv nekadašnjih pokrajina u Srbiji (Vojvodina, Uža Srbija i Kosovo) odnosno Crna Gora.
Vrijeme doseljenja
Za sve doseljene osobe prikupljao se podatak o godini doseljenja.
Za osobu koja je kao učenik, student, radnik itd. najprije privremeno boravila u jednom naselju, a poslije se u tom naselju stalno i nastanila, upisivala se godina u kojoj se ta osoba stalno nastanila u tom naselju, a ne godina u kojoj je došla na školovanje, rad itd. jer se tada smatrala privremeno prisutnom.
Državljanstvo
Državljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s državom koja pojedincu priznaje poseban pravni status.
Stjecanje hrvatskog državljanstva određeno je Zakonom o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 53/91.) te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 28/92.).
Iako se hrvatsko državljanstvo dokazuje osobnom iskaznicom, domovnicom, putovnicom ili vojnom legitimacijom, popisivač je odgovor na ovo i sva ostala pitanja upisao u Popisnicu na temelju izjave osobe koja je dala podatke.
Osobe koje su imale dvojno državljanstvo, tj. osobe koje uz hrvatsko imaju i neko drugo državljanstvo dale su odgovor hrvatsko i drugo.
Osobe koje nemaju nijedno državljanstvo dale su odgovor bez državljanstva.
Osobe koje su državljani drugih država dale su odgovor strano.
Narodnost
Narodnost je obilježje koje označuje pripadnost pojedinca narodu ili etničkoj skupini. Narodnost se tumači i kao osjećaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava etničko, jezično i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu na druge takve zajednice.
Pod etničkim entitetom podrazumijeva se jedna ili više skupina ljudi, zajednica čiji pripadnici dijele zajednički identitet na temelju iste kulture, religije, jezika, običaja i drugih čimbenika.
Prema članku 15. Ustava Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina, prema istom članku, jamči se i sloboda izražavanja narodnosne pripadnosti.
U skladu s odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/00.), Republika Hrvatska se u točki e) članka 6. obvezuje da će pripadnicima svih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina omogućiti pravo odlučivanja kojoj etničkoj i nacionalnoj zajednici ili manjini građanin ili građanka želi pripadati.
Popisivač je na pitanje o nacionalnoj pripadnosti trebao upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila o narodnosti.
Za djecu do 15 godina odgovor je dao jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o Popisu 2001., osobe nisu bile dužne izjašnjavati se o narodnosnoj pripadnosti. U tom je slučaju popisivač upisao odgovor nije se izjasnila ili izjasnio.
Ako se osoba izjasnila u smislu regionalne pripadnosti (Slavonac, Dalmatinac, Istranin itd.), popisivač je bio dužan upozoriti osobu da to nije izjašnjavanje na pitanje o narodnosti i da će pri obradi podataka biti iskazana pod modalitetom nisu se nacionalno izjasnili. Ako je osoba unatoč upozorenju ostala kod takva odgovora, popisivač je bio dužan i takav odgovor upisati u Popisnicu.
Na temelju popisa nacionalnih manjina navedenih u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj iskazani su podaci za te nacionalne manjine te podatak o broju osoba koje se nisu nacionalno izjasnile te među njima i broj osoba koje su se izjasnile o regionalnoj pripadnosti – ukupno, bez navođenja pripadnosti pojedinoj regiji.
Materinski jezik
Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je neka osoba naučila govoriti u ranom djetinjstvu odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom ako se u kućanstvu govorilo nekoliko jezika.
Za djecu do 15 godina odgovor na ovo pitanje dao je jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.
Za nijeme osobe upisan je jezik kojim se u kućanstvu pretežno govori.
Podaci se iskazuju za one jezike kao materinske jezike osim hrvatskoga čije su nacionalne manjine navedene u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj te za ostale jezike. Zbog uobičajenog, u prijašnjim popisima, iskazivanja materinskog jezika, a kako se dio stanovništva izjasnio o materinskom jeziku, iskazani su zasebno i podaci o
hrvatsko-srpskom, odnosno o srpsko-hrvatskome materinskom jeziku.
Vjera
Vjera je obilježje koje označuje pripadnost pojedinca određenome vjerskom sustavu i pritom nije važno je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke vjere, nego smatra li se osoba pripadnikom te vjere ili ne bez obzira na to je li osoba praktični vjernik ili nije.
Prema članku 40. Ustava Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.
Popisivač je bio dužan na to pitanje upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila o vjeri.
Kao odgovor na to pitanje, ako se popisivana osoba tako izjasnila, popisivač je upisao i ateist.
Za djecu mlađu od 15 godina odgovor na to pitanje dao je jedan od roditelja, posvojitelj ili skrbnik.
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o Popisu 2001., osobe se nisu bile dužne izjašnjavati o vjerskoj pripadnosti. U tom slučaju popisivač je upisao odgovor nije se izjasnila ili izjasnio.
Najviša završena škola
Pod najvišom završenom školom podrazumijeva se vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najvišu razinu obrazovanja.
Tečajevi organizirani u pučkim učilištima (prije narodna sveučilišta), raznim agencijama i sl., koji nisu u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (razni tečajevi), nisu uzimani u obzir kao odgovori na ovo pitanje u Popisnici, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz sustava obrazovanja.
Završavanje jednoga ili više razreda škole više razine koja nije završena nije se uzimao u obzir. Iznimku su činile samo osobe koje nisu imale završeno osnovno obrazovanje te su odgovori za njih razvrstani prema skupinama završenih razreda.
Za djecu koja su u vrijeme popisivanja pohađala osnovnu školu prikupljao se podatak o prethodno završenom broju razreda.
Iskazivanje podataka o najvišoj završenoj školi uobičajeno je za stanovništvo u dobi od 15 i više godina, tj. starije od uzrasta obvezatnog pohađanja škole. Međutim, zbog međunarodnih razmjena podataka u nekim se tablicama podaci iskazuju za ukupno stanovništvo bez obzira na godine života pa to treba imati u vidu pri korištenju i analizi podataka i tumačenja za najvišu završenu školu.
Podatak u skupini bez škole odnosi se na osobe koje nisu išle u školu, djecu predškolske dobi te za učenike prvog razreda osnovne škole.
Podatak u skupini 1 − 3 razred osnovne škole odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za učenike drugoga, trećega i četvrtog razreda osnovne škole.
Podatak u skupini 4 − 7 razred osnovne škole odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih razreda i za učenike od petog do osmog razreda osnovne škole.
Podatak u skupini osnovna škola odnosi se na sve osobe koje su završile osnovnu (osmogodišnju) školu, prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju odnosno niže razrede gimnazije, prijašnju građansku školu i ostale slične škole razine "male mature".
Srednje škole podijeljene su u tri osnovne skupine:
- škole za zanimanja u trajanju od jedne do tri godine i škole za KV (kvalificirane) i VKV (visokokvalificirane) radnike
- škole za zanimanja u trajanju od četiri i više godina
- gimnazije.
Podatak u skupini škole za zanimanja u trajanju od jedne do tri godine i škole za KV (kvalificirane) i VKV (visokokvalificirane) radnike odnosi se na sve osobe koje su završile školu učenika u privredi, školu s praktičnom obukom, industrijsku i obrtničku školu, školu za VKV radnike, srednje usmjereno obrazovanje u trajanju kraćem od četiri godine, majstorsku i sličnu školu.
Podatak u skupini škole za zanimanja u trajanju od četiri i više godina odnosi se na sve osobe koje su završile srednju tehničku ili sličnu školu (npr. ekonomsku, medicinsku, umjetničku i dr.) i prijašnje srednje usmjereno obrazovanje u trajanju od četiri i više godina.
Podatak u skupini gimnazije odnosi se na sve osobe s položenim ispitom zrelosti – maturom u gimnaziji bilo kojega usmjerenja uključujući vjerske.
Podatak u skupini viša škola i I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij odnosi se na sve osobe koje su završile stručni studij u trajanju od dvije do četiri godine ili prijašnji I. (VI). stupanj studija u trajanju od dvije do tri godine na višoj školi, visokoj školi (nakon 1991.), veleučilištu ili fakultetu (prije i na pedagoškim i umjetničkim akademijama).
Podatak u skupini fakulteti i umjetničke akademije i sveučilišni studij odnosi se na sve osobe koje su završile sveučilišni ili umjetnički studij (prijašnji VII. stupanj studija) na fakultetu, umjetničkoj akademiji ili visokoj školi (prije 1990.) u trajanju od četiri i više godina.
Podatak u skupini magisterij odnosi se na sve osobe koje su završile poslijediplomski studij i stekle naziv magistra.
Podatak u skupini doktorat odnosi se na sve osobe koje su obranile doktorsku disertaciju i stekle naziv doktora znanosti.
Za osobe koje su završile neku školu u inozemstvu upisivao se u Popisnici odgovor one škole koja odgovara razini škole u Republici Hrvatskoj i podaci za te osobe razvrstani su u pripadajuću skupinu škola.
Podaci za osobe koje su završile prijašnje srednje usmjereno obrazovanje nisu posebno iskazani prema razini završene škole, nego su razvrstani u skupine srednjih škola, ovisno o broju razreda prema trajanju pojedine škole usmjerenog obrazovanja. Kako su se u Popisu prikupljali i podaci o nazivu najviše završene škole, podaci za osobe koje su završile prijašnje srednje usmjereno obrazovanje iskazani su, među ostalim, u tablici u kojoj se iskazuju podaci prema nazivu najviše završene škole.
Pismenost
Pismenom osobom smatra se osoba sa ili bez škole ako može pročitati i napisati sastavak u vezi sa svakidašnjim životom, odnosno koja može pročitati i napisati pismo bez obzira na kojem jeziku ili pismu može čitati odnosno pisati.
Pohađanje škole
Podatak o pohađanju škole odnosi se na sve osobe koje su u vrijeme popisivanja redovito ili izvanredno pohađale školu: osnovnu, srednju školu ili visoko učilište u zemlji ili inozemstvu.
Podatak se odnosi i na osobe koje su privremeno prekinule školovanje zbog bolesti, služenja vojnog roka, izdržavanja kazne i sl., a za razinu škole podatak se odnosi na razinu škole koju je osoba pohađala u trenutku prekida.
Aktivnost
Odgovori svih osoba u Popisu razvrstani su u ponuđene modalitete koji označuju moguće statuse osoba prema aktivnosti u vrijeme popisivanja ili pretežito u 12 mjeseci prije popisivanja.
Modaliteti odgovora obuhvaćaju tri moguća statusa ekonomske aktivnosti: zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost te unutar njih nekoliko podjela, podstatusa koji omogućuju pobliže svrstavanje svake osobe prema ekonomskoj aktivnosti.
Radno sposobno stanovništvo
Radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina.
Ekonomska aktivnost
Ekonomskom aktivnošću smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u određenom razdoblju radi stjecanja sredstava za život.
Ovisno o duljini vremena u kojem se mjeri ekonomska aktivnost, postoji pretežita i trenutačna aktivnost.
Pretežito aktivno stanovništvo
Pretežito aktivno stanovništvo čine sve radno sposobne osobe čiji je položaj prema aktivnosti u vrijeme popisivanja ili pretežito u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu stanovništva bio zaposlen i nezaposlen.
Trenutačno aktivno stanovništvo
Trenutačno aktivno stanovništvo ili radnu snagu čine radno sposobne osobe čiji je položaj prema aktivnosti u referentnom tjednu, koji je u Popisu stanovništva bio definiran od 25. do 31 ožujka 2001., bio zaposlen i nezaposlen.
Zaposleno stanovništvo
Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti jesu sve osobe koje su u vrijeme popisivanja ili pretežito u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu obavljale posao za novac ili plaćanje u naturi radi stjecanja sredstava za život.
Zaposleni obuhvaćaju i sve osobe koje su u vrijeme popisivanja bile trenutačno odsutne s posla, a koje će se vratiti na posao nakon prestanka razloga odsutnosti.
Zaposleni prema trenutačnoj aktivnosti jesu osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi.
Zaposleni obuhvaćaju i sve osobe koje su u referentnom tjednu (25. − 31. ožujka 2001.) bile trenutačno odsutne s posla, a koje će se vratiti na rad nakon prestanka razloga odsutnosti.
Nezaposleno stanovništvo
Nezaposleni prema pretežitoj aktivnosti jesu sve osobe koje u vrijeme popisivanja ili pretežito u tijeku 12 mjeseci koji su prethodili Popisu nisu imale posao i poduzimale su aktivnosti za nalaženje posla.
Nezaposleni prema trenutačnoj aktivnosti jesu osobe koje u referentnom tjednu (25. − 31. ožujka 2001.) nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije referentnog tjedna aktivno su tražile posao i koje su u sljedeća dva tjedna bile spremne prihvatiti i početi obavljati ponuđeni posao.
Neaktivno stanovništvo čine osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene.
Položaj u zaposlenju definira odnos svake osobe koja obavlja neku ekonomsku aktivnost prema njezinu zaposlenju, tj. je li osoba zaposlenik, poslodavac, radnik koji radi za vlastiti račun ili neplaćeni obiteljski radnik odnosno pomažući član.
Zanimanje osobe jest vrsta posla ili skup poslova koje zaposlena osoba obavlja; za nezaposlene osobe zanimanje je vrsta posla koju su prije obavljale, a za osobe koje nisu radile posao za koji su se osposobile školovanjem.
Uzdržavane osobe
Uzdržavanom osobom smatra se svaka osoba koja nema vlastitih sredstava za život, a uzdržavaju je roditelji, supružnik, rođaci, nesrodnici ili različite državne, humanitarne, vjerske i sl. institucije.
Podatak u skupini uzdržavatelj obavlja zanimanje u zemlji odnosi se na osobe čiji je uzdržavatelj bio aktivna osoba koja je obavljala zanimanje na području Republike Hrvatske, što uključuje i uzdržavatelje koji rade, tj. obavljaju zanimanje u hrvatskim diplomatskim i drugim predstavništvima i sličnim službama u inozemstvu, uzdržavatelje koji su na rad u inozemstvo upućeni preko hrvatskih poduzeća koja ondje izvode radove i uzdržavatelje koji rade u Organizaciji ujedinjenih naroda ili u drugim međunarodnim organizacijama.
Podatak u skupini na radu u inozemstvu odnosi se na uzdržavane osobe čiji je uzdržavatelj bio na radu u inozemstvu kod stranog poslodavca ili je u inozemstvu samostalno obavljao posao.
Osobe s osobnim prihodom
Osobom s osobnim prihodom smatra se osoba koja ima osobni prihod bilo koje vrste koji se ne stječe sadašnjim radom, tj. osoba koja nije ekonomski aktivna, npr. umirovljenici svih kategorija, osobe koje primaju socijalnu pomoć i osobe koje imaju druga redovita primanja ili prihode, npr. prihode od najma kuće, stana, zemlje ili druge vrste imovine, štednje i sl.
Poljoprivredno stanovništvo
Poljoprivredno stanovništvo čine osobe čije se zanimanje prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja nalazi u vrsti zanimanja poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari te u vrsti zanimanja jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja te sve osobe koje oni uzdržavaju.
Djelatnost
Djelatnost je obilježje ekonomske aktivnosti poslovnog subjekta (poduzeća, obrta, poljoprivrednog gospodarstva, ustanove i sl.) u kojem osoba obavlja ili je obavljala svoj posao. Djelatnost se određuje na temelju vrste proizvedenih dobara ili usluga koje obavlja poslovni subjekt u kojem osoba radi.
Glavni izvori sredstava za život
U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba podmiruje životne potrebe.
Izvori prihoda su sve vrste prihoda koje je osoba ostvarivala u 12 mjeseci koji su prethodili Popisu.
Prihodi uključuju dohodak i prihod od redovitoga i povremenog rada, sve vrste mirovina i dodataka, redovitih i povremenih socijalnih naknada, prihoda od svih vrsta imovinskih prava te povremena primanja od fizičkih i pravnih osoba u obliku darova, poklona ili bilo koje vrste pomoći u novčanome ili nenovčanom obliku.
Uobičajeno radno vrijeme aktivne osobe odredilo se prema tjednom vremenu koje je po duljini trajanja tipično za dulje razdoblje; ovdje je to godina dana koja je prethodila Popisu.
Za osobe koje su cijele godine koja prethodi Popisu bile odsutne s posla podatak o uobičajenome radnom vremenu odnosi se na radno vrijeme koje bi osobe imale da su radile.
Puno radno vrijeme odnosi se na osobe čiji je tipičan tjedni broj sati rada 36 i više sati. Ovdje su uključene i osobe koje su radile kraće od punoga radnog vremena, s tim da se trajanje njihova rada izjednačava s punim radnim vremenom, npr. rad prosvjetnih radnika i sl.
Nepuno radno vrijeme odnosi se na osobe čiji je tipičan tjedni broj sati rada manji od 36 sati bez obzira na to je li osoba radila kraće radno vrijeme vlastitom, dobrovoljnom odlukom ili zato što nije mogla naći posao u punome radnom vremenu.
Skraćeno radno vrijeme zbog uvjeta rada odnosi se na osobe koje su obavljale poslove na kojima i uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi izvršitelja poslova od štetnih utjecaja.
Skraćeno radno vrijeme zbog bolesti ili invalidnosti odnosi se na osobe koje su radile kraće od punoga radnog vremena zbog smanjenih radnih sposobnosti izazvanih bolešću ili invalidnošću.
Tjedni sati rada
Podatak se odnosi na tjedni broj sati rada za osobe koje su obavljale posao odnosno zanimanje.
Za osobe koje u godini koja je prethodila Popisu nisu radile ili su radile samo dio godine podatak o broju uobičajenih sati odnosi se na broj sati rada koje bi imale da su radile ili na broj uobičajenih tjednih sati u razdoblju kad su radile.
Mjesto rada ili školovanja
Podatak se odnosi samo na osobe koje su u vrijeme popisivanja radile ili su pohađale školu.
Pod mjestom rada smatra se naselje u kojem se nalazi radno mjesto osobe koja se popisuje odnosno naselje u kojem osoba stvarno obavlja svoje zanimanje bez obzira na to gdje se nalazi sjedište poduzeća, poslovne ili druge jedinice u sastavu.
Pod mjestom školovanja smatra se naselje u kojem se nalazi škola odnosno odjeljenje u kojem učenik ili student koji se popisuje pohađa školu odnosno studij.
Za osobe koje su upućene u inozemstvo na rad u hrvatska diplomatsko-konzularna i druga predstavništva ili na izvođenje radova po posebnim ugovorima podatak se odnosi na stranu državu u kojoj su te osobe radile.
Ako je osoba obavljala zanimanje koje nije vezano za rad na određenome mjestu (npr. piloti, kondukteri, posada brodova i drugo prometno osoblje, osobe koje rade na održavanju pruga i cesta i sl.), podatak o mjestu rada odnosi se na mjesto u kojem je matična stanica, luka ili sjedište poduzeća u kojem je osoba zaposlena.
Za trgovačke putnike, akvizitere i sl., ako su svoje zanimanje obavljali putujući po raznim naseljima, mjesto u kojem osoba stanuje ujedno je i mjesto rada.
Učestalost vraćanja u naselje Popisa
Podatak se odnosi na osobe koje su u vrijeme popisivanja radile ili su pohađale školu izvan naselja stanovanja.
Dnevni migranti
Podatak se odnosi na osobe koje su se iz naselja rada/školovanja vraćale u naselje Popisa svaki dan ili nekoliko puta u tjednu.
Smatra se da se osoba svakodnevno vraća i u slučaju kad (zbog prirode posla) ima smjenu u trajanju od 24 sata ili 48 sati (npr. u prometnim ili u nekim drugim službama).
Tjedni migranti
Podatak se odnosi na osobe koje su se iz naselja rada/školovanja vraćale u naselje Popisa najmanje jedanput tjedno.
Invalidnost
U Metodologiji Popisa 2001. invalidnost je definirana, u najširem smislu riječi, kao stanje organizma nastalo zbog bolesti, ozljede ili prirođene mane, čije su posljedice trajno, djelomično ili potpuno smanjenje sposobnosti čovjeka za normalan društveni život, a time i za privređivanje. Invalidnost je smanjenje ili gubitak određenih sposobnosti koji nastaje zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i koji se ne može otkloniti liječenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije.
Prema Metodologiji Popisa 2001. u invalidnost nije uključen alkoholizam, osim u slučaju kad je osoba imala rješenje o invalidskoj mirovini bez obzira na to što popisivač nije imao uvid u dokumentaciju.
Uzrok invalidnosti
Podatak se odnosi na pojavu koja je prouzročila invalidnost.
Podatak u skupini od rođenja odnosi se na invalidnost osobe od rođenja (sljepoća, gluhoća, nedovoljna duševna razvijenost, tjelesne deformacije, oštećenje pri porodu).
Podatak u skupini Drugi svjetski rat i njegove posljedice odnosi se na invalidnost osobe (misli se na pripadnike bilo koje vojske ili civilne osobe) zbog ratnih djelovanja (ne samo ranjavanja nego i bolesti) ili kao posljedicu djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.
Podatak u skupini Domovinski rat i njegove posljedice odnosi se na invalidnost osobe (misli se na posljedice Domovinskog rata na vojne i civilne osobe) kao posljedicu ranjavanja ili bolesti ili kao posljedicu djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.
Podatak u skupini invalid rada odnosi se na invalidnost osoba za koje je invalidska komisija ustanovila da je invalidnost prouzročena radom (mora imati rješenje Povjerenstva za reviziju invaliditeta).
Podatak u skupini bolest odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu bilo koje bolesti.
Podatak u skupini prometna nesreća odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu prometne nesreće.
Prometna nesreća jest svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo. U prometne nesreće uključuju se: stradavanja pješaka, stradavanje u nesreći u željezničkom prometu, u prijevoznom sredstvu, u prijevozu nemotornih vozila, u prijevozu na vodi i u zračnom prijevozu.
Podatak u skupini ostalo odnosi se na invalidnost osobe kao posljedicu nekih drugih nesreća (u kući, šetnji, sportu i sl.) ili trovanja, a uključene su i posljedice bolesti u starosti.
Fizička pokretljivost invalidne osobe
Podatak se odnosi na fizičku pokretljivost odnosno fizički status osobe.
Podatak u skupini sasvim pokretan odnosi se na osobu koja se mogla kretati sama bez ikakvih pomagala.
Podatak u skupini trajno ograničeno pokretan uz pomoć štapa, štaka ili hodalice odnosi se na osobu koja se trajno mogla ograničeno kretati, i to samo uz neko od navedenih pomagala (uključujući protezu ruke ili noge) ili uz pomoć druge osobe.
Podatak u skupini trajno ograničeno pokretan uz pomoć invalidskih kolica odnosi se na osobu koja je bila trajno ograničeno pokretna i mogla se kretati samo uz pomoć invalidskih kolica.
Podatak u skupini trajno nepokretan odnosi se na osobu koja je bila trajno nepokretna, nije se mogla kretati ni uz kakvu pomoć, tj. ležala je u krevetu bez mogućnosti samostalnog pokretanja tijela.
Povratnici rada u inozemstvo
Povratnicima s rada u inozemstvu smatraju se osobe koje su u razdoblju prije Popisa radile kod stranog poslodavca ili samostalno, a prije povratka u zemlju prekinule su odnosno napustile taj rad bez obzira na razloge (mirovina, gubitak posla u inozemstvu, obiteljske prilike i sl.).
Pod radom u inozemstvu smatra se rad u zemljama izvan granica bivše SFRJ.
Podatak se ne odnosi na osobe koje su kao članovi kućanstva boravile u inozemstvu, ali ondje nisu radile.