Popis poljoprivrede 2020.



Pravna osnova
 
Pravna osnova Europske unije:

Izvori i metode prikupljanja podataka
 
  • Za potrebe Popisa poljoprivrede 2020. podaci se prikupljaju neposredno od popisnih jedinica i iz administrativnih izvora podataka. Popisne jedinice jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva te poslovni subjekti i dijelovi poslovnih subjekata koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost.
  • Podatke od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva prikupljaju popisivači metodom osobnog intervjua uz pomoć prijenosnog računala, dok se podaci od poslovnih subjekata prikupljaju izvještajnom metodom putem interneta, unosom podataka u popisni obrazac u elektroničkom obliku.
  • Informacije vezane za obradu i zaštitu podataka prikupljenih za statističke svrhe

Povijest
 
Metodologija
 
  • Popis poljoprivrede 2020. opsežno je statističko istraživanje čiji je cilj dobivanje što preciznijih podataka o hrvatskoj poljoprivredi i utvrđivanje važnosti te djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Popisom poljoprivrede 2020. prikupljaju se podaci o:
    • gospodarenju zemljištem i načinu poljoprivredne proizvodnje
    • načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta
    • stočnom fondu, objektima za smještaj životinja i gospodarenju stajskim gnojem
    • navodnjavanju
    • radnoj snazi u poljoprivredi
    • dopunskim djelatnostima na poljoprivrednom gospodarstvu
    • prodaji poljoprivrednih proizvoda
    • mjerama potpore ruralnom razvoju
    • prilagodbi na ekološku poljoprivrednu proizvodnju i aspektima zaštite okoliša.
 
  • Prikupljeni podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava bit će usporedivi na razini Europske unije i pružit će potrebnu statističku bazu za planiranje, provedbu, nadzor, procjenu i reviziju povezanih politika, osobito Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a), uključujući mjere ruralnog razvoja, okolišne politike, politike za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, korištenja zemljišta i neke ciljeve održivog razvoja.
 
  • OBUHVAT
    • Popisom poljoprivrede potrebno je obuhvatiti 98% ukupno korištene poljoprivredne površine (bez povrtnjaka) i 98% stočnih jedinica svake države članice. U to su uključena i zemljišta kojima se koristi nekoliko poljoprivrednih gospodarstava.
 
  • OSNOVNI POJMOVI
    • Poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Ovim istraživanjem obuhvaćena su sva poljoprivredna gospodarstva koja imaju više od 0,4 ha korištene poljoprivredne površine i više od 0,5 stočnih jedinica.
    • Korištena poljoprivredna površina jest ukupna poljoprivredna površina koja je bila korištena u dotičnoj godini. Poljoprivredno zemljište obuhvaća: oranice i vrtove, povrtnjake, livade, pašnjake, rasadnike, voćnjake, vinograde te površine pod košaračkom vrbom.
    • Oranice i vrtovi jesu zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju u sustavu plodoreda. Na oranicama i vrtovima uzgajaju se: žitarice, mahunarke za suho zrno, korjenasti i gomoljasti usjevi, industrijski usjevi, krmno bilje, povrće, cvijeće i ukrasno bilje te sjemenski i sadni materijal.
    • Povrtnjaci su površine određene za uzgoj usjeva (pretežno povrća) namijenjenih za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjeni za prodaju. Samo povremeni višak proizvoda koji dolazi s tih površina prodaje se izvan kućanstva.
    • Zajedničko zemljište može biti pašnjak ili ostalo korišteno poljoprivredno zemljište na kojem se više gospodarstava zajednički koristi državnim zemljištem za ispašu stoke.
    • Trajni nasadi uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike i košaračku vrbu.
    • Perad uključuje brojlere, kokoši, pure, guske, patke te ostalu perad.
    • Radnici stalno zaposleni na poljoprivrednom gospodarstvu jesu osobe koje su posljednjih 12 mjeseci radile na poljoprivrednom gospodarstvu svaki tjedan, bez obzira na to koliko su sati na tjedan radile, i one koje su zbog određenih razloga radile redovito samo dio toga razdoblja, npr. zbog školovanja, bolesti, nesreće ili smrti, početka ili prestanka radnog odnosa u posljednjih 12 mjeseci ili prestanka rada zbog prirodnih nesreća (poplava, požara i dr.). U zaposlene osobe ne pripadaju sezonski radnici, koji nemaju ugovor o zaposlenju.
 
Rezultati
   
Često postavljana pitanja
 
  • Što je Popis poljoprivrede? Popis poljoprivrede jest opsežno statističko istraživanje kojim se u redovitim intervalima provode sve statističke aktivnosti koje omogućuju integraciju informacija o broju poljoprivrednih gospodarstava, njihovoj strukturi, metodama poljoprivredne proizvodnje, mjerama potpore za ruralni razvoj, poljoprivredno-okolišnim aspektima i drugim povezanim informacijama u Republici Hrvatskoj za potrebe službene statistike.
  • Koja je svrha Popisa poljoprivrede? Cilj Popisa poljoprivrede je dobiti što preciznije podatke o hrvatskoj poljoprivredi i utvrditi važnost te djelatnosti za hrvatsku ekonomiju. Dobiveni podaci omogućit će bolju definiciju problema poljoprivredne djelatnosti na državnoj i lokalnoj razini, pa tako i bolje planiranje i odgovarajuću potporu za njen razvoj. Prikupljeni podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava bit će usporedivi na razini Europske unije i pružit će potrebnu statističku bazu za planiranje, provedbu, nadzor, procjenu i reviziju povezanih politika, osobito Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), uključujući mjere ruralnog razvoja, okolišne politike, politike za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, korištenje zemljišta i neke ciljeve održivog razvoja.
  • Koji će se podaci prikupiti Popisom poljoprivrede? Prikupit će se podaci o zemljišnom fondu, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, površini voćnjaka, maslinika i vinograda te broju voćnih stabala i trsova vinove loze, navodnjavanju, stočnom fondu, radnoj snazi u poljoprivredi, ostalim dohodovnim djelatnostima, smještaju životinja, gospodarenju stajskim gnojem, mehanizaciji, mjerama potpore ruralnom razvoju te ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.
  • Kada će podaci biti dostupni javnosti? Zavod će prve rezultate Popisa poljoprivrede objaviti do 30. studenoga 2020., a konačne rezultate najkasnije do 31. prosinca 2021. prema dinamici definiranoj u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.
  • Tko je obuhvaćen Popisom poljoprivrede? Statistički registar poljoprivrednih gospodarstava okvir je za izbor kućanstava odnosno poljoprivrednika za Popis poljoprivrede. Registar obuhvaća obiteljska poljoprivredna gospodarstava koja su upisana u Upisnik poljoprivrednika u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te kućanstva koja su u Popisu stanovništva 2011. izjavila da imaju neku korištenu poljoprivrednu površinu i/ili stoku. Za Popis poljoprivrede 2020. iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava izabrani su poljoprivrednici s poljoprivrednim gospodarstvom koje ima više od 0,4 hektara korištene poljoprivredne površine i/ili 0,5 stočnih jedinica ili manje od 0,4 hektara korištene poljoprivredne površine, ali s najmanje 0,1 hektarom voćnjaka, vinograda i/ili maslinika, s bilo kojom površinom rasadnika, površinom pod povrćem, sjemenskim usjevima, presadnicama cvijećem i ukrasnim biljem ili gljivama namijenjenima za tržište te sve pčelinje zajednice.
  • Hoće li Popis poljoprivrede utjecati na isplatu poticaja u poljoprivredi? Popis neće utjecati na dodijeljena sredstva jer Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavlja kontrolu površina za svaki isplaćeni poticaj (satelitskim snimanjem katastarskih čestica).

Kutak za medije