Mađarska preuzela predsjedanje Vijećem EU-a
Koja je prva asocijacija kad vam netko spomene Mađarsku? Vjerujemo da ih je uistinu mnogo, a sve bi se mogle svesti pod jedan zajednički nazivnik: riječ je o zemlji s iznimno bogatom povijesti, prirodnom baštinom i gastronomijom. Možda upravo potonje u mnogima najčešće budi nostalgično sjećanje na Mađarsku, zemlju koja od 1. srpnja preuzima predsjedanje Vijećem EU-a, a u koju se krajem 20. stoljeća vrlo često putovalo po prehrambene namirnice.
U odnosu na razdoblje unatrag tridesetak, četrdesetak godina tržište se otvorilo, što je rezultiralo povećanom trgovinom i dostupnošću robe. Zbog toga je i navika kupnje u susjednim zemljama malo-pomalo iščeznula, ali uvoz tih proizvoda i nadalje je prisutan te smo tijekom 2023. iz Mađarske, na primjer, uvezli 736,9 tona kobasica i 322 kilograma sirnih namaza - dvije vrste proizvoda koje na nepcu možda ponajviše bude asocijaciju na ovu srednjoeuropsku zemlju.
Također, svaki dobar kuhar zna da nema dobrog jela, a pogotovo gulaša, bez kvalitetne paprike koja je možda jedan od najprepoznatljivijih mađarskih proizvoda i često se donosi kao suvenir iz te zemlje. No, iako smo prema podacima statistike robne razmjene u 2023. iz Mađarske uvezli čak 35,9 tona mljevene ili drobljene paprike, to ni približno nije proizvod koji smo, s obzirom na njegovu količinu, iz te zemlje najviše uvezli, nego je riječ o vodi, uključujući mineralnu, gaziranu i aromatiziranu, koju smo u spomenutoj godini uvezli nevjerojatnih 41,7 milijuna litara. I dok je ukupan zabilježeni uvoz iz Mađarske iznosio 2,5 milijardi eura, izvoz je iznosio 1,6 milijardi eura. Tri proizvoda koja smo u 2023. najviše izvezli u Mađarsku s obzirom na njihovu vrijednost jesu prirodni plin, nafta i električna energija.
Dobro je poznato da Hrvati vrlo rado turistički posjećuju Mađarsku, a tomu u prilog idu i statistički podaci koji pokazuju da je tu zemlju u organizaciji hrvatskih putničkih agencija u 2023. posjetilo ukupno 20 tisuća domaćih posjetitelja na jednodnevnim putovanjima i 12 tisuća domaćih turista na višednevnim putovanjima. Mađari su kod nas često viđeni gosti, a prema podacima statistike turizma, u prošloj godini ostvarili su 3,3 milijuna noćenja, i to najviše u Primorsko-goranskoj županiji (1,0 milijuna noćenja), dok im je prosječan broj noćenja po dolasku bio 4,8.
Postoje i brojne nestatističke zanimljivosti o ovoj zemlji, kao na primjer to da je jedna od najstarijih zemalja u Europi s najvećim jezerom u srednjoj Europi - Balatonom te da iz nje potječe najpoznatija mozgalica na svijetu - Rubikova kocka. Što se tiče još nekih zanimljivih statističkih podataka o Mađarskoj, izdvojit ćemo one o statistici stanovništva. Prema podacima Eurostata, Mađara je prema procjeni stanovništva početkom 2023. bilo oko 2,5 puta više nego stanovnika Hrvatske, točnije njih 9,6 milijuna, i činili su 2,1% ukupnog stanovništva EU-a. Ako uspoređujemo Mađarsku i Hrvatsku prema broju žena na 100 muškaraca, situacija je vrlo slična - u Mađarskoj je bilo 107,6 žena na 100 muškaraca, dok ih je u Hrvatskoj bilo 106,8.
Ono po čemu su ove dvije zemlje još slične jest i relativno visoka stopa zaposlenosti, koja je u 2023., prema podacima Eurostata, u Mađarskoj iznosila 80,7%, dok je kod nas iznosila 70,7%. Međutim, ono što nas razlikuje od susjeda jest inflacija koja je u Mađarskoj u 2023. iznosila visokih 17,0%.
Ususret ovogodišnjim Ljetnim olimpijskim igrama spomenut ćemo još i zanimljivu činjenicu da je Mađarska druga po redu zemlja s najviše osvojenih zlatnih medalja na Ljetnim olimpijskim igrama po glavi stanovnika
[1]. Svakako uspjeh koji je vrijedan spomena, a takav im želimo i u izazovnom šestomjesečnom razdoblju predsjedanja Vijećem EU-a koje je pred njima!
[1] https://www.statista.com/statistics/1102056/summer-olympics-average-medals-per-capita-since-1892/
Pisane vijesti
