Europski statistički sustav (ESS) temelji se na partnerskom odnosu suradnje između Eurostata i nacionalnih statističkih tijela svih država članica EU-a i EFTA-e. Zajednička nam je misija pribaviti neovisne statističke podatke visoke kvalitete na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te omogućiti dostupnost tih podataka svima radi odlučivanja, istraživanja i rasprave.
Članice ESS-a raspravljale su i postignule dogovor o programu i prioritetima europske statistike. Konačne odluke donesene su demokratski i u skladu s europskim zakonodavnim postupcima.
Naše je djelovanje određeno strogim pravnim okvirom, dopunjenim snažnim, vrlo naprednim autonomnim okvirom kvalitete, čija je okosnica Kodeks prakse europske statistike (KoP). Usklađenost našeg djelovanja s KoP-om periodički se procjenjuje i preispituje te se strogo prate rezultati mjera za poboljšanje.
Kvaliteta je temelj naše konkurentske prednosti u svijetu rastućeg trenda trenutačnih informacija kojima često nedostaje nužan dokaz kvalitete. U radu smo profesionalno neovisni, nepristrani prema svim našim korisnicima, objektivni , pouzdani, poštujemo načela povjerljivosti statističkih podataka i troškovne učinkovitosti. Razvoj, proizvodnja i diseminacija naših statističkih podataka temelje se na pouzdanim metodologijama, najboljim međunarodnim standardima te transparentno dokumentiranim odgovarajućim postupcima.
Naša su načela kvalitete sljedeća: relevantnost, točnost, pravodobnost, poštovanje rokova objavljivanja, usklađenost, usporedivost, dostupnost i jasnoća podataka.
Ustrajno nastojimo smanjiti opterećenje naših ispitanika, dobro surađivati s pružateljima podataka te blisko surađivati sa skupinama dionika i znanstvenim zajednicama.
Težimo statističkoj izvrsnosti i sustavno utvrđujemo svoje prednosti i nedostatke te s njima povezane rizike koje s posebnom pozornošću uzimamo u obzir pri trajnom razvoju našeg zajedničkog okvira kvalitete. Stalnom modernizacijom, inovacijama i izradom novih pokazatelja unapređujemo kvalitetu naših proizvoda i usluga te nastojimo predvidjeti događaje i potrebe naših korisnika.
Kodeks prakse europske statistike (KoP)
Po uzoru na ESS, a u skladu sa misijom i vizijom, kao i politikom kvalitete, Državni zavod za statistiku nastoji statističku proizvodnju potpuno uskladiti s
Kodeksom prakse europske statistike (KoP-om). Statistička tijela, u koja spadaju Europska komisija (Eurostat), nacionalni zavodi za statistiku i druge nacionalne institucije odgovorne za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službenih europskih statistika, obavezala su se na pridržavanje KoP-a.
KoP je usvojio Odbor za statistički program 24. veljače 2005., a Odbor za europski statistički sustav revidirao ga je u rujnu 2011. i u studenome 2017. Posljednja revidirana verzija KoP-a iz 2017. ima 16 načela koja se odnose na institucionalno okruženje, statističke procese i rezultate. Cilj KoP-a jest omogućiti da službena statistika proizvedena u okviru ESS-a bude relevantna, pravodobna i točna te da je u skladu s načelima profesionalne neovisnosti, nepristranosti i objektivnosti. Niz pokazatelja najboljih praksi i standarda za svako načelo daje smjernice i referenciju za preispitivanje provedbe KoP-a.
Zajedno s verzijom KoP-a iz 2011. Odbor za Europski statistički sustav usvojio je Okvir za ostvarivanje kvalitete, koji služi kao smjernica za njegovu provedbu.
Načela KoP-a zajedno s načelima upravljanja ukupnom kvalitetom predstavljaju zajednički okvir kvalitete ESS-a. Sustav upravljanja kvalitetom Državnog zavoda za statistiku temelji se na Kop-u i potpuno je prilagođen statističkim potrebama jer se sustavno unapređuje kvaliteta statističkih procesa, krajnjih rezultata odnosno podataka, kao i pružanja usluga korisnicima.
Kodeks prakse europske statistike (KoP)
Stručna ocjena usklađenosti s Kodeksom prakse europske statistike 2015.
Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike sudjelovali su u aktivnostima sustavne procjene usklađenosti nacionalnih statističkih institucija i Europskoga statističkog sustava (ESS-a)1) s Kodeksom prakse europske statistike (KoP).
KoP, kojim je uspostavljen zajednički okvir kvalitete ESS-a, Odbor za statistički program prihvatio je 2005., a njegov sljednik, Europski odbor za statistički sustav (ESSC), poboljšao ga je 2011.
KoP čini 15 načela i povezani pokazatelji dobre prakse, a obuhvaća institucionalno okruženje, proces statističke proizvodnje i proizvodnju europskih statistika. Cilj je ESS-a postizanje potpune usklađenosti s KoP-om i na tome radi sustavno. Napredak u dostizanju tog cilja prati se periodičnim procjenama.
Prva opća ocjena, krug stručnih ocjena koji se provodio u razdoblju 2006. – 2008., istraživao je u kojoj su mjeri nacionalne statističke institucije i Eurostat napredovali u primjeni onih dijelova KoP-a koji se odnose na institucionalno okruženje i diseminaciju statistika (načela 1. – 6. i 15.). Krug ocjenjivanja rezultirao je izvještajima za svaku nacionalnu statističku instituciju i Eurostat koja se nalaze na Eurostatovim internetskim stranicama2). Ti izvještaji uključuju i skupove mjera za postizanje unapređenja koje se odnose na sva načela iz KoP-a. Skupovi mjera daju informaciju o godišnjem praćenju provedbe KoP-a u ESS-u za razdoblje 2009. – 2013.
Opseg drugoga kruga stručnih ocjena, na koji se odnosi ovaj izvještaj, proširen je: ocjena usklađenosti obuhvaća sva načela KoP-a. U svakoj zemlji ocijenjena je (uz nacionalnu statističku instituciju) i usklađenost odabranog dijela drugih nositelja službene statistike s KoP-om. Istražen je i način na koji nacionalne statističke institucije koordiniraju proizvodnjom i diseminacijom europskih statistika u sklopu nacionalnih sustava službene statistike.
Potrebno je naglasiti da postoji glavna razlika između izvještaja iz prethodnoga kruga stručnih ocjena, provođenoga u razdoblju 2006. – 2008., i izvještaja iz ovoga kruga. U krugu iz razdoblja 2006. – 2008. ocjenjivala se usklađenost s načelima 1. do 6. i 15. iz KoP-a ljestvicom od četiri razine (potpuno usklađeno, većinom usklađeno, djelomično usklađeno i nije usklađeno), a mjere za poboljšanje dogovarane su za svih 15 načela. Nakon pet godina kontinuiranog razvoja većina mjera za poboljšanje bila je provedena i postignut je znatan napredak prema potpunoj usklađenosti s KoP-om. Zbog toga su, umjesto konstatiranja stanja za sva načela KoP-a, izvještaji za krug u razdoblju 2013. – 2015. većinom usmjerena na područja u kojima nije utvrđena potpuna usklađenost s KoP-om ili su stručni ocjenjivački timovi (SOT-ovi) preporučili daljnja poboljšanja.
Da bi se postigula neovisnost mišljenja, stručna ocjenjivanja proveli su vanjski stručnjaci primjenom revizijskih načela zbog čega su svi odgovori u samoocjenjujućim upitnicima morali biti potkrijepljeni dokazima. Kao i u krugu iz razdoblja 2006. – 2008. stručne ocjene provedene su u svim zemljama članicama EU-a, zemljama članicama EEA-e/EFTA-e i u Eurostatu.
Svaku stručnu ocjenu u zemljama članicama EU-a i zemljama članicama EEA-e/EFTA-e provodila su po tri ocjenjivača u četiri faze: popunjavanje samoocjenjujućih upitnika za svaku zemlju; upitnike ocjenjuju stručni ocjenjivači; posjet stručnih ocjenjivača; priprema izvještaja o rezultatima stručnog ocjenjivanja. Stručnu ocjenu Eurostata proveo je Europski savjetodavni odbor za statističko upravljanje (ESGAB).
Kako bi se testirala i upotpunila metodologija stručnog ocjenjivanja, probno su tijekom ljeta 2013. ocijenjene dvije zemlje – Island i Slovačka. Stručno ocjenjivanje provedeno je uvidom u pripremljenu dokumentaciju i posjetom Zagrebu 11. – 15. svibnja 2015.
Stručna ocjena hrvatskoga statističkog sustava 2015.
Mjere unapređenja
Ovaj izvještaj usmjeren je na usklađenost s KoP-om i na koordiniranje proizvodnje europskih statistika u sklopu hrvatskog sustava službene statistike. Izvještaj naglašuje neke prednosti Državnog zavoda za statistiku te sadržava preporuke za unapređenje. Mjere unapređenja pripremit će Državni zavod za statistiku (DZS) na temelju ovog izvještaja, a bit će objavljene unutar četiri tjedna, računajući od trenutka slanja završnog izvještaja u DZS.
Progress report 2017.
Stručna ocjena hrvatskoga statističkog sustava 2015.
Mjere unaprjeđenja
1) ESS je partnerstvo statističkih institucija EU-a koje čine Europska komisija (Eurostat), nacionalne statističke institucije i druge nacionalne institucije koje su u zemljama članicama odgovorne za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika. To partnerstvo uključuje i zemlje članice EEA-e/EFTA-e (Europskoga ekonomskog prostora/Europskog sporazuma o slobodnoj trgovini).
2)
http://ec.europa.eu/eurostat/web/quality/first-round-of-peer-reviews
Politika kvalitete
Dostupnost i jasnoća podrazumijevaju jednostavan i korisnički orijentiran način pristupa statističkim podacima.
Dostupnost statističkih rezultata, odnosno proizvoda i usluga odnosi se na konkretne fizičke okolnosti u kojima su podaci raspoloživi korisniku, a to su: mjesto na kojem se nalaze, uvjeti korištenja, načini preuzimanja i korištenja, vrijeme objave, dostupnost mikropodataka i makropodataka, mogućnost upotrebe u različitim formatima i na različitim medijima (npr. papir, računalne datoteke, CD-ROM, internet).
Jasnoća se odnosi na statističko informacijsko okruženje podataka u kojem korisnik dolazi do informacija o tome jesu li za podatke vezane i tekstualne informacije, metodološka objašnjenja, dokumentacija; jesu li podaci opremljeni grafičkim i drugim slikovnim prikazima; daje li se informacija o kvaliteti podataka; jesu li korisniku dostupne dodatne informacije prema potrebi (sve navedeno označujemo pojmom metapodaci).
Usporedivost se odnosi na potrebu dobivenih podataka i informacija da budu usporedivi u vremenu, među geografskim područjima te među različitim područjima.
Usklađenost se odnosi na usklađenost podataka sa sličnim podacima iz drugih izvora. Poteškoće se mogu pojaviti kada su na raspolaganju slični podaci iz potpuno različitih izvora ili iz različitih statističkih istraživanja, pri čemu primijenjeni pojmovi, klasifikacije i metodološki standardi nisu usklađeni, tj. smisleni.
Pravodobnost i poštivanje rokova objavljivanja podrazumijeva da se Europske statistike pravodobno objavljuju i diseminiraju u točno određenom vremenu.
Pravodobnost objavljivanja podataka odnosi se na vremenski razmak između posljednjeg dana referentnog razdoblja na koje se podaci odnose i datuma objavljivanja, a poštivanje
rokova objavljivanja odnosi se na razdoblje između najavljenog datuma objave (npr. u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka) i stvarnog datuma objave podataka.
Kvaliteta statističkog proizvoda ostvaruje se procesom statističke proizvodnje, a različiti procesi uključeni u statističku proizvodnju dat će prednost različitim dimenzijama kvalitete proizvoda (relevantnost, točnost, pravodobnost, dostupnost, jasnoća, usporedivost i usklađenost). Navedene dimenzije kvalitete ključne su za ocjenu kvalitete statističkih proizvoda, ali mogu služiti i za procjenu percepcija korisnika. Drugo gledište na kvalitetu jest na razini procesa jer oni imaju ključan utjecaj na kvalitetu konačnog proizvoda.
Potpuno upravljanje kvalitetom
Državni zavod za statistiku, kao i drugi nositelji službene statistike, pod stalnim su pritiskom društva, koje zahtijeva sve više i više podataka koji bi trebali biti proizvedeni uz što manje troškova i u najkraćem roku. U takvoj situaciji od velike su važnosti metode i alati koji mogu pomoći u poboljšanju učinkovitosti statističkih proizvodnih procesa.
Proučavanjem različitih modela za praćenje kvalitete statističkih procesa i proizvoda te uzimajući u obzir zajednički okvir kvalitete ESS-a, Državni zavod za statistiku odlučio je primijeniti model potpunog upravljanja kvalitetom (PUK). U skladu s tim modelom, cilj je kontinuirano poboljšavanje kvalitete statističkih proizvoda i usluga te uključivanje svih zaposlenika u njegovu realizaciju. Osnovni uvjeti za ostvarenje tog cilja jesu usmjerenost na kvalitetu i motivaciju za poboljšavanje kvalitete svih faza procesa statističke proizvodnje.
Model PUK općenito definira područja djelovanja i kriterije koje se moraju uzeti u obzir pri upravljanju kvalitetom.
Načela i osnovni ciljevi Državnog zavoda za statistiku prema modelu PUK jesu:
1. kvalitetni statistički procesi i proizvodi
2. zadovoljstvo korisnika statističkim podacima
3. smanjenje opterećenja ispitanika (uspostavljena kvalitetna komunikacija s ispitanicima)
4. učinkovitost statističkih procesa (interna produktivnost)
5. profesionalna orijentacija zaposlenika (izobrazba, motivacija i zadovoljstvo).
Priručnik za potpuno upravljanje kvalitetom u Državnom zavodu za statistiku jest strateški razvojni dokument iz područja upravljanja kvalitetom u statističkom sustavu Republike Hrvatske. Državni zavod za statistiku kao glavni koordinator statističkog sustava ima zakonsku obavezu da zajedno s drugim nositeljima službene statistike neprekidno i sustavno radi na unapređenju kvalitete. Priručnik određuje osnovne elemente sustava upravljanja kvalitetom, koji se temelje na KoP-u, i načine njihova ostvarivanja. Ovo je dokument koji će se u srednjem roku preispitivati i mijenjati, odnosno dopunjavati i služiti kao osnova za izradu akcijskih planova u području ostvarivanja kvalitete (kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih). Svrha priručnika jest implementacija i primjena načela modela PUK (Total Quality Management) koji predstavljaju zajednički okvir kvalitete ESS-a.
Izvještavanje o kvaliteti
Uloga izvještavanja o kvaliteti definirana je člankom 6.a Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. − pročišćeni tekst, na snazi od 5. lipnja 2012.) i Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici. Nositelji službene statistike moraju omogućiti da se statistika razvija, proizvodi i diseminira na osnovi jedinstvenih standarda i usklađenih metoda. Osim toga, korisnicima službene statistike omogućen je pristup odgovarajućim metapodacima koji opisuju kvalitetu statističkih rezultata kako bi mogli pravilno tumačiti službenu statistiku i njome se koristiti.
Izvještavanje o kvaliteti podrazumijeva ocjenu kvalitete, što je početna točka za poboljšanje kvalitete. Iz tog razloga ESS je definirao standarde i smjernice za učinkovito izvještavanje o kvaliteti – ESMS, ESQRS i SIMS. Tim smjernicama određena je struktura izvještavanja, tj. skup naslova i podnaslova koji su predviđeni za sveobuhvatni izvještaj o kvaliteti.
Izvještaji ESMS (Euro SDMX Metadata Structure) standardizirani su, korisnički orijentirani izvještaji koji služe za opisivanje statističkih skupova podataka koje je objavio Eurostat na svojim internetskim stranicama. Svrha izvještaja ESMS jest općenito i sažeto dokumentirati metodologije, aspekte kvalitete i procese statističke proizvodnje. Kao što sam naziv označuje, izvještaji ESMS temelje se na standardima SDMX.
ESQRS (ESS-ova standardna struktura izvještaja o kvaliteti) je standard za izradu i diseminaciju izvještaja o kvaliteti unutar ESS-a. Izvještaji ESQRS su za razliku od izvještaja ESMS-a više usmjereni na proizvođače službenih statistika i pružaju korisnicima (i proizvođačima) detaljne informacije za procjenu kvalitete skupova podataka koje je objavio Eurostat.
SIMS (Jedinstvena struktura integriranih metapodataka) je dinamičan inventar i konceptualni okvir za sve ESS-ove izvještaje o kvaliteti i referentne metapodatke. U ovoj strukturi uključeni su i pojednostavljeni svi statistički koncepti dviju postojećih ESS-ovih izvještajnih struktura (ESMS i ESQRS), omogućujući da se svi koncepti pojavljuju i da se stoga objavljuju samo jedanput (izravna ponovna upotreba postojećih informacija). To je dinamička struktura u smislu da se dodatni statistički metapodaci i koncepti kvalitete, ako je potrebno, mogu uključiti u budućnosti.
Državni zavod za statistiku redovito priprema izvještaje o kvaliteti prema predlošcima koje za svako područje statistike propisuje odgovarajuća Eurostatova organizacijska jedinica.
Državni zavod za statistiku razvio je standardni predložak za izvještaje o kvaliteti koji se temelji na strukturama ESMS i ESQRS. Kako bi se proizveli cjeloviti izvještaji o kvaliteti, uzimajući u obzir i sve numeričke pokazatelje kvalitete, Državni zavod za statistiku pripremio je Priručnik za izračun pokazatelja kvalitete.
Uloga izvješćivanja o kvaliteti bit će dodatno naglašena u nadolazećem razdoblju kako bi se korisnicima statističkih podataka omogućio pristup odgovarajućim metapodacima koji opisuju kvalitetu statističkih rezultata radi ispravnog tumačenja i korištenja tih rezultata. Nadalje, Državni zavod za statistiku, kao proizvođač statističkih podataka, izvješćivanjem o kvaliteti statističkih istraživanja javnosti će staviti na raspolaganje informacije o primjeni visokih standarda kvalitete na svim razinama statističkih procesa. U tome će umnogome pomoći izrađena baza kvalitete koja sadržava podatke za izvješćivanje prema strukturi ESMS-a ili ESQRS-a, odnosno izvještaji o kvaliteti koji su dostupni u nastavku teksta.
Predložak za izvještavanje o kvaliteti
Priručnik za izračun pokazatelja kvalitete
Izvještaji o kvaliteti prema statističkim istraživanjima
Kvaliteta procesa
Kada govorimo o kvaliteti, uglavnom se orijentiramo na kvalitetu konačnog proizvoda, a zanemarujemo procese proizvodnje koji imaju ključan utjecaj na kvalitetu konačnog proizvoda. Ostvarivanje kvalitete svakako je povezano s procesima uključenima u statistička istraživanja, dok je kontrola kvalitete povezana s proizvodom toga statističkog istraživanja. Zbog toga bi statističari trebali biti usmjereni i na kvalitetu statističkih procesa i na kvalitetu statističkih proizvoda.
Preduvjet za kvalitetu službene statistike jesu učinkoviti procesi (kvaliteta statističkih procesa), a takvi procesi rezultiraju dobrim obilježjima proizvoda (kvaliteta statističkih proizvoda). U skladu s navedenim, obilježja kvalitete statističkih proizvoda moraju se definirati radi kontrole kvalitete, dok se obilježja kvalitete statističkih procesa moraju prepoznati radi ostvarivanja kvalitete.
Proces statističke proizvodnje
Proces statističke proizvodnje podrazumijeva skup međusobno povezanih ili interakcijskih potprocesa (aktivnosti) koji pretvara ulazne podatke u statističke rezultate (proizvode) u definiranome institucijskom okruženju. Statistički poslovni proces obično uključuje prikupljanje i obradu originalnih (''sirovih'') podataka radi proizvodnje statističkih rezultata.
Svaki proces može se raščlaniti u određeni broj potprocesa od kojih svaki ima također svoje ulazne jedinice i izlazne rezultate. S druge strane, pri usmjerenosti na procese zadovoljstvo korisnika mora se promatrati kao kritična točka referencija svih poduzetih napora za unapređenja. Stoga je iznimno važno definirati referentni okvir koji povezuje različite elemente procesa prema krajnjem cilju – zadovoljstvu korisnika konačnim proizvodom.
Državni zavod za statistiku je nakon provedene analize različitih modela za upravljanje procesima, analize međuzavisnosti potprocesa te njihova utjecaja na kvalitetu statističkog proizvoda i zadovoljstvo korisnika odlučio uvesti generički model statističkoga poslovnog procesa (GSBPM 5.0, UNECE, 2013.).
Generički model statističkoga poslovnog procesa (GSBPM) iscrpno opisuje i definira skup poslovnih procesa potrebnih za izradu službene statistike. Navedeni model pruža standardni okvir i jedinstvenu terminologiju kojima se omogućuje modernizacija statističkih proizvodnih procesa te razmjena metoda i komponenata. Također se primjenjuje za integraciju podataka i standardizaciju metapodataka, kao predložak za procesne dokumentacije, za usklađivanje statističkih računalnih infrastruktura, za ostvarivanje okvira za procjenu kvalitete procesa te daljnja poboljšanja. Model GSBPM sastoji se od osam osnovnih faza koje uključuju 34 statistička potprocesa. Osam faza modela jesu: definiranje potreba za podacima; priprema i izrada statističkih metodologija; izrada potrebnih instrumenata za provedbu; prikupljanje podataka; obrada podataka; analiza; diseminacija; evaluacija (vrednovanje).
Na temelju strukture modela GSBPM Državni zavod za statistiku proveo je analizu mogućnosti njegove primjene u hrvatskome statističkom sustavu te se na temelju analiza pripremio prilagođeni model GSBPM, koji je primijenjen kao temelj za stvaranje standardnog predloška za pripremu dokumentacije o statističkim istraživanjima. Predložak se upotrebljava za opisivanje i dokumentiranje svakoga statističkog istraživanja na standardiziran i usklađen način. Isto tako, dopunit će standardne izvještaje o kvaliteti pri određivanju razine kvalitete. Model GSBPM osmišljen je tako da bude neovisan o izvoru podataka te prilagođen potrebama hrvatskoga statističkog sustava. Može služiti za opis i procjenu kvalitete procesa na temelju anketa, popisa stanovništva, administrativnih evidencija i ostalih nestatističkih ili kombiniranih izvora podataka.
Opis statističkih procesa prema generičkom modelu
Predložak za opis statističkih procesa prema generičkom modelu
Pojmovnik i kratice
Budući da je dogovorena i opće prihvaćena terminologija jedan od osnovnih preduvjeta za učinkovito upravljanje kvalitetom te daljnji razvoj, sastavljen je pojmovnik koji sadržava 293 termina iz područja upravljanja statističkom kvalitetom. Za svaki termin na engleskom jeziku dan je njegov prijevod na hrvatski jezik s kratkim objašnjenjem značenja na oba jezika.
Pojmovnik
GSBPM
Generic Business Process Model - model generičkih poslovnih procesa
ESMS
Euro SDMX Metadata Structure temelji se na Euro SDMX metapodatkovnoj strukturi. Cilj mu je dokumentirati metodologije, kvalitetu i statističke procese proizvodnje u cjelini.
ESQRS
ESS Standard for Quality Reports Structure je ESS-ov standard (norma) za strukturu izvještaja o kvaliteti koji sadržava opis i prikaz statističkih pojmova metapodataka koji će služiti za pružanje detaljnih informacija za procjenu kvalitete podataka.
