Nije moguće zamisliti proizvodnju statističkih podataka bez izvještajnih jedinica - pojedinaca, kućanstava ili poslovnih subjekata. Kao što je važna njihova uloga, tako i rezultat istraživanja, tj. statistički podatak, ne ispunjava potpuno svoju svrhu ako nije dostupan korisnicima. Svojevrstan je to krug u kojem su svi elementi međuovisni i pri čemu kvaliteta svake karike pridonosi kvaliteti cjelokupnog procesa.
Iako je većina naših infografika i tekstova usmjerena upravo na statistički podatak i njegovo smještanje u kontekst, ovaj tekst ima drugu namjeru: ukratko objasniti proces provedbe istraživanja u kojima podatke prikupljamo od pojedinaca i kućanstava. Dajemo prostora anketnim istraživanjima, kojima se dolazi do najrazličitijih podataka, od toga koliko, kad i zašto putujemo, kakve su nam potrošačke navike, kakvi su uvjeti u kojima živimo, do toga koliko smo radno aktivni i kakve su nam radne navike, ali i koliko se i zašto koristimo internetom.
No krenimo od početka. Što prethodi prikupljanju podataka? Kako se procjenjuje potreba za nekim statističkim pokazateljima? Praćenjem potreba korisnika, ali i nacionalnoga i europskog zakonodavstva, odlučuje se koja je istraživanja potrebno provesti. Prije početka provedbe istraživanja potrebno je pristupiti pripremi i izradi statističkih metodologija. Jasno definirana metodologija istraživanja temelj je procesa prikupljanja potrebnih podataka, u kojem, u slučaju anketnih istraživanja, sudjeluju izvještajne jedinice i anketari Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Kvalitetna priprema rezultira kvalitetnim podacima
Jeste li ikada sudjelovali u anketi koju provodi DZS ili ste se možda zapitali čemu ankete služe? Dobiveni pokazatelji koriste se za izradu različitih politika, dio su znanstvenih analiza te pridonose informiranju javnosti. Također, mogu biti i dio izračuna makroekonomskih pokazatelja.
Kako bi to bilo moguće, anketa mora biti kvalitetno pripremljena, što uključuje dva važna koraka -
pripremu anketnog upitnika i odabir uzorka. Anketna istraživanja koja DZS provodi u skladu s pravnim okvirom Europske unije, provode se istodobno u zemljama EU-a primjenom iste metodologije. Na taj je način omogućeno praćenje i uspoređivanje njihovih rezultata. Stoga su upitnici, koje sastavljaju metodolozi, usklađeni s definiranom metodologijom istraživanja, no isto tako svaka zemlja zadržava pravo prilagoditi ih i svojim nacionalnim potrebama.
Ankete se provode na uzorku, koji također definiraju metodolozi. Okvir za određivanje uzorka ovisi o anketnom istraživanju - ona kojima DZS prikuplja podatke o kućanstvima i osobama u kućanstvima kao okvir za uzorak koriste podatke posljednjega provedenog popisa stanovništva, dok se npr. za one kojima je cilj saznati nešto o određenim navikama pojedinaca, može koristiti i imenik telefonskih brojeva. Osim okvira, važna je metoda prema kojoj će se definirati uzorak. U većini anketa koje provodi DZS koristi se
stratificirani slučajni uzorak, u jednoj ili više etapa, radi povećanja preciznosti procjena. Stratifikacija je postupak koji omogućuje da su jedinice iz svake pojedine grupe zastupljene na odgovarajući način u konačnom uzorku, što pomaže tomu da uzorak bude efikasniji i reprezentativniji. Sve će to pridonijeti kvaliteti provedbe istraživanja, ali ono najvažnije, kvaliteti dobivenih podataka. Na temelju prikupljenih podataka na uzorku donijet će se zaključci o cijeloj populaciji, točnije, procijenit će se parametri za cijelu ciljanu populaciju.
Svaki zabilježeni odgovor pridonosi istraživanju
Što se tiče procesa anketiranja, ono se unutar DZS-a provodi s pomoću tri metode:
terenskim prikupljanjem s pomoću prijenosnog računala (
CAPI - Computer-Assisted Personal Interviewing),
popunjavanjem elektroničkih obrazaca (
CAWI - Computer-Assisted Web Interviewing) te
telefonskim intervjuiranjem preko pozivnog centra (
CATI - Computer-Assisted Telephone Interviewing). Anketiranje na terenu i u pozivnom centru provode posebno obučeni anketari - zaposlenici koji, uz općenitu, prolaze i metodološku obuku za svako pojedino anketno istraživanje na kojem rade. Velik broj istraživanja provodi se metodom CATI te anketari u pozivnom centru, kontaktirajući s ispitanicima svih socio-ekonomskih, obrazovnih i ostalih obilježja, u jednom danu, ovisno o anketi koju provode, obave i do nekoliko stotina poziva. Kakvo je njihovo iskustvo?
„U 99% slučajeva to su ugodni razgovori, pri čemu komunikacija završava vrlo srdačno. Nastojim imati osobni pristup. Na početku razgovora objasnim zašto je važno dati točne i iskrene odgovore te za što će se prikupljeni podaci koristiti. Postoje pitanja na koja su ljudi osjetljivi, stoga im tada objasnim da su svi podaci tajni. Kad ispitanici shvate potrebu istraživanja i to da su njihovi osobni podaci zaštićeni, spremni su razgovarati i odgovoriti na sva pitanja“, priča anketarka koja posljednje dvije godine provodi Anketu o radnoj snazi (ARS). „Osim bilježenja odgovora, mi anketari tu smo i da educiramo ispitanike. Često ih uputim gdje mogu pronaći podatke obrađene i objavljene u zbirnom obliku. Drago im je kad vide da su svojim sudjelovanjem pridonijeli provedbi anketnog istraživanja“, zaključuje.
Individualni su podaci zaštićeni
Nakon tisuća prikupljenih podataka, slijedi njihova obrada. Ona, ovisno o anketi, može potrajati od nekoliko mjeseci, pa čak i do godinu i pol dana. Pritom se primjenjuju tri važna postupka:
detaljne računsko-logičke kontrole, kodiranje i odvajanje izravnih identifikatora. U tijeku obrade, u procesu kodiranja neke se značajke svakog ispitanika, kao što su npr. dob i spol, označuju posebnim oznakama (npr. 1 za muško, 2 za žensko). U daljnjem procesu odvajaju se podaci koji mogu identificirati ispitanika, kao npr. ime i prezime te adresa, kako bi se zaštitio identitet izvještajne jedinice. Naime, sva se statistička istraživanja, pa tako i ona anketna, provode na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.), koji jamči povjerljivost i tajnost prikupljenih podataka. Individualni podaci koriste se isključivo za statističke svrhe, a iskazuju se u zbirnom obliku. Na primjeru Ankete o potrošnji kućanstava, podaci za 2019. pokazuju da je perilicu posuđa imalo 50,4% kućanstava, no nije moguće prepoznati koja su kućanstva u tom udjelu. Poslužit će taj podatak nekoj idućoj analizi ili procjeni, a sve zahvaljujući odazivu ispitanika i vremenu koje su izdvojili te volji za sudjelovanjem u anketnom istraživanju.
Davno je veliki španjolski pisac Miguel de Cervantes rekao da na malom uzorku možemo prosuditi cijeli komad. Vjerojatno nije ni pomislio da će, stoljećima poslije, upravo ta misao biti temelj mnogih suvremenih istraživanja. Ujedno je podsjetnik da je svaki ispitanik itekako važan te da pružanjem točnih i potpunih informacija daje svoj doprinos, postaje komadić u velikome statističkom mozaiku.
